Više od 550.000 životinja umrlo je u laboratorijskim testovima 2020. godine u Švajcarskoj, prema vladinim statistikama. Brojka uključuje 400.000 miševa i pacova, gotovo 4.600 pasa, 1.500 mačaka i 1.600 konja. Primati, krave, svinje, ribe i ptice su, takođe, ubijeni tokom i nakon eksperimenata.
„Okrutno je i nepotrebno eksperimentisati na životinjama i siguran sam da možemo da razvijemo ljekove bez toga“, rekao je Renato Verndli, ljekar iz sjeveroistočne Švajcarske, koji je pokrenuo inicijativu u okviru švajcarskog sistema direktne demokratije.
Rezultat referenduma biće obavezujući, a ukoliko predlog bude prihvaćen, Švajcarska će biti prva zemlja koja je uvela tu zabranu.
Farmaceutski sektor upozorio je ranije da će taj potez zaustaviti razvoj novih ljekova i primorati kompanije i istraživače da se presele u inostranstvo.
"Ne bi trebalo da eksploatišemo životinje za sopstvene sebične ciljeve", naveo je Verndli i dodao da su metode istraživanja, kao što su biočipovi (sićušni čipovi koji su domaćini velikog broja biohemijskih reakcija), računarske simulacije ili mikrodoziranje kod ljudi efikasniji od testova na životinjama.
Farmaceutska lobistička grupa "Interfarma" saopštila je da ovaj sektor, koji uključuje kompanije kao što su "Roš" i "Novartis", doprinosi devet odsto švajcarskoj ekonomiji, uključujući indirektne efekte, te generiše gotovo polovinu izvoza Švajcarske.
"Intefarma", koja predvodi opoziciju industrije, dodala je da bi predlozi bili poražavajući ako budu usvojeni.
"Istraživanje ljekova, kliničke studije u bolnicama i osnovna istraživanja na univerzitetima više ne bi bili mogući", ukazao je izvršni direktor "Interfarme" Rene Buholcer.
Šefovi farmaceutskih kompanija naveli su da bi zabrana testiranja na životinjama mogla dovesti do kraja novih ljekova.
"Mislim da ste u vrijeme pandemije koronavirusa vidjeli koliko je važno otkriti nove vakcine, koliko su važni novi ljekovi. I oni su testirani na životinjama", napomenuo je izvršni direktor "Idorsije" Žan-Pol Klozel za Rojters.
Marijes van den Brok sa Univerziteta u Cirihu sprovodi istraživanje u kojem se unose tumori u miševe da bi proučili kako se njihov imuni sistem može ojačati za borbu protiv raka.
"Pošto ne razumijemo ni 10 odsto procesa koji se odvijaju u tumoru, nemoguće je koristiti računarske modele ili ćelijsku kulturu da bismo razumjeli složenu biologiju raka", istakla je ona.