Posebno se naglašava korištenje kulturne baštine kao sredstva za podsticaj pravedne zaštite ranjivih zajednica pred klimatskim izazovima, usklađujući se s djelovanja Ujedinjenih naroda. Ova tema podstiče na razmišljanje o tome kako baština može igrati ulogu u rješavanju problema klimatskih promjena i podržavanju radnji za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.
Ovaj dan obilježava se kako bi se podigla svijest o važnosti zaštite kulturne baštine kao što su istorijske građevine, spomenici i arheološka nalazišta, ali i slavila raznolikost baštine širom svijeta.
Do aprila 2023. godine, ukupno je evidentirano 1.157 mjesta svjetske baštine (900 kulturnih, 218 prirodnih i 39 mješovitih dobara), a nalaze se u 167 zemalja. Zemlje s najviše lokacija su Italija (58), Kina (56), Njemačka (51), Francuska (49), Španija (49), Indija (40), Meksiko (35), Ujedinjeno Kraljevstvo (33) i Rusija (30).
8Podsjetimo, ideju o obilježavanju Svjetskog dana baštine predložilo je Međunarodno vijeće za spomenike i spomenička područja (ICOMOS) 1982. godine, a kasnije je odobrila Opšta skupština Ujedinjenih naroda 1983. Datum, 18. april odabran je u spomen na dan kada je UNESCO usvojio Konvenciju o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine 1982. godine.
