Danas se obilježava Svjetski dan socijalne pravde, koji su Ujedinjene nacije ustanovile 2007. da bi se borile protiv siromaštva, a za postizanje pune zaposlenosti i ravnopravnih šansi za sve.
Iz NVO Akcija za ljudska prava su poručili da socijalna pravda, unapređenje ljudskih prava i smanjenje socijalne nejednakosti, za koje se Crna Gora obavezala da će unaprijediti do 2030, još uvijek ni približno nijesu postignuti.
Kako dodaju, kasni se sa ispunjavanjem preporuka Komiteta UN, posebno u borbi protiv siromaštva i osiguravanju osnovnih egzistencijalnih potreba. Nedostatak strategije, kao i nedostatak potrebnih podataka usporava suzbijanje siromaštva i zaštitu ugroženih.
Crna Gora je suočena s izraženim ekonomskim i socijalnim nejednakostima, a bez preciznih podataka o broju siromašnih i onih koji ne mogu da zadovolje osnovne egzistencijalne potrebe.
“Nedostaju podaci o beskućnicima, osobama bez adekvatnog stanovanja ili pristupa osnovnoj infrastrukturi kao što su voda, grijanje, sanitarije i struja, kao i onima koji žive u prenatrpanim i strukturno nebezbjednim uslovima. Država do danas nije usvojila Strategiju za borbu protiv siromaštva, niti je njena izrada planirana Srednjoročnim programom rada Vlade 2024-2027”, ističu iz ove NVO.
U 2024. godini, prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), jedna petina, ili 20,3% stanovništva Crne Gore bila je u riziku od siromaštva, dok je među djecom taj procenat bio veći i iznosio je 28,4%. Dodatno, izvještaj UNICEF-a ukazuje na ozbiljan problem i naglašava da najmanje trećina djece u Crnoj Gori živi u siromaštvu.
Kako dodaju, s obzirom na inflaciju od 3,3% u 2024. godini i kontinuirani rast troškova života, trenutna socijalna davanja od ukupno 220,45 eura za četvoročlanu porodicu (160,45 eura MOP i 60 eura dodatka za dvoje djece, prema stanju iz januara 2025) nisu ni približno dovoljna za osnovne troškove života. Situaciju dodatno pogoršava činjenica da je sindikalna potrošačka korpa u četvrtom kvartalu 2024. godine iznosila čak 1970 eura, što znači da sadašnja socijalna primanja predstavljaju svega desetinu (11,2%) iznosa potrebnog za dostojanstven život.
Drugim riječima, ukupna predviđena socijalna davanja na godišnjem nivou nisu dovoljna da pokriju troškove sindikalnih potrošačkih korpi ni za dva mjeseca.
Nedavno je Akcija za ljudska prava (HRA) protestvovala zbog odbijanja amandmana Socijaldemokrata (SD) na Predlog zakona o budžetu za 2025, koji su predviđali povećanje materijalnih davanja za najranjivije kategorije i besplatan prevoz i užinu za djecu iz ugroženih porodica. Amandmani nisu prihvaćeni bez obrazloženja, iako bi mogli da se finansiraju smanjenjem troškova za službena putovanja, reprezentaciju i konsultantske usluge, bez povećanja budžetskih rashoda.
Povećanje budžeta za materijalno obezbjeđenje porodica (MOP) za 2025. godinu od samo 500.000 eura predstavlja rast od 5% u odnosu na 2024. godinu, što je nedovoljno za bitno poboljšanje položaja najranjivijih. Iako se predviđa usklađivanje MOP-a na polugodišnjem nivou, prema trendovima iz posljednje decenije i dosadašnjoj dinamici izdvajanja, potencijalni porast će iznositi tek 10 do 15 eura mjesečno po porodici.
Iz Akcije za ljudska prava su apelovali da se iznosi socijalnih (materijalnih) davanja povećaju kako bi mogli da zadovolje osnovne životne potrebe, kao i da se socijalna davanja pažljivo usmjere najugroženijem stanovništvu.
Iz ove NVO su upozorili da preporuke koje je Crnoj Gori još 2014. godine dao Komitet UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava - da poveća iznose socijalnih davanja i tako obezbijedi odgovarajući životni standard socijalno ugroženim osobama i porodicama, posebno nezaposlenima, starijima i osobama s invaliditetom, kao i da uspostavi sistem za prikupljanje statističkih podataka o sprovođenju ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava nijesu još uvijek primijenjene.
Kako kažu, Crna Gora tri godine kasni s podnošenjem izvještaja Komitetui iz tog razlogao danas i nema zvaničnih informacija o ispunjavanju preporuka.
Porcjena Akcije za građanska prava je da nijedna preporuka data za poštovanje socijalnih prava i suzbijanje siromaštva nije ispunjena.
“Državna delegacija će najvjerovatnije već ove godine tom Komitetu UN morati da objasni zašto država preporuke za suzbijanje siromaštva nije mogla da primjeni već deset godina.
Očekujemo od ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damira Gutića, da sagleda preporuke UN Komiteta, obezbijedi neophodne podatke i na osnovu njih hitno preduzme mjere za obezbjeđenje adekvatnog životnog standarda za najugroženije”, poručili su iz NVO Akcija za ljudska prava.
