Iz kojih će naučnih disciplina biti oni koji jednom budu odlučili da definišu čime je izazvan i kako je nastao impuls koji je tog avgustovskog dana finskog programera Linusa Benedikta Torvaldsa naveo da svijetu pošalje poruku kako traži pomoć u kreiranju novog, besplatnog operativnog sistema, napravivši veliki zaokret u tehnološkoj industriji tek ćemo saznati, ali već sada naslućujemo interdisciplinarnost, jer se ovakav fenomen ne može posmatrati samo sa informatičkog aspekta.
Za Linux, na kojem je radio četiri mjeseca, a koji je predstavljen na današnji dan 1991. tada 21-godišnji Torvalds govorio je da mu je „nova platforma samo hobi, tako da neće biti ni velika, niti profesionalna, kao što je GNU” i zatražio mišljenja od onih koji su radili u Minixu, kojem je operativni sistem djelovao slično.
Za Linux, koji je predstavljen na današnji dan 1991. tada 21-godišnji Torvalds govorio je da mu je „nova platforma samo hobi“
Linux je vremenom postao mnogo značajniji nego što mu se Torvalds, lišen ambicija i opsesije uspjehom, uopšte nadao – platforma pomoću koje se pristupa se značajnom udjelu internet infrastrukture, korporativnim bazama podataka, internet stranicama, berzama, brzim superračunarima, a poslužio je i kao osnova za stvaranje najzastupljenijeg operativnog sistema, Androida.
Googleova mobilna platforma je, naime, bazirana na Linux softveru i prema brojnim pojedinostima slična je ovoj platformi, prije svega jer je besplatna i otvorenog je koda, čime je omogućeno korišćenje drugim subjektima koji žele da za nju izrađuju aplikacije ili da je ugrade u uređaje koje proizvode.
Njegov kernel predstavlja osnovu Android platforme, koja je modifikovana u cilju rada na ARM arhitekturi i pokretanja posebnih instrukcija koje zahtijeva Googleov mobilni operativni sistem, tako da Linux radi na mikrosistemima u kojima je operativni sistem obično ugrađen u uređaj.
Linux je rastao kao rezultat napora brojnih entuzijasta iz cijelog svijeta, povezanih putem interneta, koji su svoje znanje i vrijeme utrošili na otklanjanje grešaka, pisanje aplikacija i pružanje podrške korisnicima. Ne postoji konkretna organizacija ili definisan entitet odgovoran za razvoj sistema. Sistem je dizajniran da bude vrlo otvoren za sve vrste poboljšanja ili mogućnosti.
Ako vas sve ovo podsjeća na jedan od vodećih tehnoloških fenomena današnjice – na dobrom ste tragu. Prihvatanje filozofije sistema nastalog iz dobre namjere, otvorenog za sve, sigurnog i pouzdanog je princip koji važi i kada je blockchain u pitanju.
Blockchain u užem smislu ne predstavlja tehnologiju otvorenog koda, ali se implementira uz pomoć na njemu baziranih softvera, koristeći koncept koji oličava otvorenu kulturu, budući da njime takođe ne upravlja nijedna kompanija ili institucija.
Otvorenost u ovom slučaju uliva sigurnost i donosi efikasnost kao osnovni zamah za nadgradnju sistema, dok se ujedinjavanjem subjekata čiji se broj eksponencijalno povećava, gradi put ka složenosti i sofisticiranosti tako stvorene infrastrukture.
Prihvatanje filozofije sistema nastalog iz dobre namjere, otvorenog za sve, sigurnog i pouzdanog princip je koji važi i kada je blockchain u pitanju
Linux je u najširem smislu distribucija koja se sastoji od skupa programa grupisanih na koherentan način, koji nakon instalacije formiraju kompletan sistem, budući da bi za većinu korisnika to bilo neizvodljivo. Nesumnjivo je da bi blockchain mogao i da nastane i da postoji sve i da Linux nikada nije kreiran, ali je ideja vodilja nastanka i prihvatanja prvog poslužila boljem razumjevanju drugog.
Štaviše, povjerenje u sve online servise poraslo je upravo na ovaj način i na istim osnovama na kojima korisnici, generalno, razumiju proces međusobnog verifikovanja transakcija bez centralnog tijela – banke, korporacije ili države i omogućavanja samo onima koje su verifikovane da se realizuju.
Na današnji dan prije 30 godina počelo je stvaranje budućnosti decentralizovanih sistema čije mrvice na sopstveno zadovoljstvo uvijek prigrabe i oni kojima su suprotstavljeni – jer ni Linux, ni blockchain nikada nijesu mogli biti u rivalskom odnosu s konkretnom tvorevinom, već su principi na kojima su zasnovani suprotstavljeni onome što samo od sebe ne može da funkcioniše, što se vještački održava i čemu će uvijek biti oprošteno ako i djelić sebe sagradi na ideji otvorenosti.
* * * * *
Autorka je doktorand u oblasti blockchain tehnologije. Ovo je sedmi od 15 tekstova u serijalu Analiza digitalnih transakcija.
