Svi zajedno u obrazovnom sistemu treba da rade ne bi li se ispravili loši rezultati na maturskom ispitu iz crnogorskog, srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti, i albanskog jezika i književnosti. To je za jutarnji program E televizije kazao direktor Ispitnog centra Miloš Trivić.
On je kazao da su iz Ispitnog centra zadovoljni urađenim. Pod tim podrazumjeva pod kojim uslovima je realizovan ispit, odnosno da su ispoštovane sve mjere koje su naznačene u pravilnicima.
“Ispitni centar je opravdao svoju ulogu. Izmjerili smo znanje. Svjestan da je test samo ono što je u jednom trenutku, da to ne podrazumjeva kao što je ocjena u školi tokom cjele školske godine, tokom više godina ali izmjerili smo znanje i vidjeli smo da postoji disbalans u ocjenama između odličnih ocjena i nedovoljnih ocjena, između učenika koji nisu položili maturski odnosno stručni ispit iz svog maternjeg jezika, a da je svega samo onih 2% koji su pokazali izvrsnost u učenju“, kaže Trivić.
Sagovornik Budilnika kaže da Zavod za školstvo, resorno ministrastvo i Ispitni centar treba da analiziraju date rezultate i na osnovu toga donesu odluku šta treba mijenjati u planu i programu rada.
Trivić se osvrnuo i na disproporciju između broja lučonoša i učenika koji su na ispitu dobili najvišu ocjenu.
„Za mene je Luča izvrsnost. Luču ne treba ukinuti, ne smatram to, ali da treba promjeniti uslove pod kojima se dobija, definitivno da. Jer ako smo imali 300 Luča na kraju srednje škole, veći je broj za učenike osnovnih škola, a da smo samo imali stotinjak učenika koji su pokazali tu izvrsnost na maturskom odnosno stručnom ispitu, definitivno je da treba nešto da promjenimo i da ta Luča da bi zasijala, treba da ima još određene elemente koji će opravdati njeno postojanje“ , objašnjava Trivić.
Osvrnuo se na izjavu ministarke prosvjete, nauke i inovacija Anđele Jakšić Stojanović, koja je rekla da prvi put imamo realno predstavljanje stanje stvari u obrazovnom sistemu. Na pitanje da li to znači da je realno stanje ranije skrivano, Trivić kaže da nema odgovor.
„Od kada sam ja u ispitnom centru svaki proces smo uradili maksimalno transparentno, i u skladu sa pravilima i propisima. Prije svega radimo po zakonu i u skladu sa pravilima. Ono što smo predstavili jesu realni rezultati. A to nam je obezbjedilo poštovanje pravilima, donošenje novih pravila i oni famozni detektori koji su omogućili da nemamo zloupotrebe od strane učenika sa elektronskim uređajima i mobilnim telefonima“ , smatra Trivić.
Zoja Bojanić-Lalović nekadašna direktorka Gimazije "Slobodan Škerović" i profesorica književnosti kaže da ovakvi rezultati nijesu posljedica samo jedne situacije ili jednog izazova.
"Prije svega mislim da je to s stanje u obrazovno vaspitnim ustanovama kada je riječ o infrastrukturi. Postoji takođe nesklad između programa i njegove organizacije. Osim reforme programa potrebna je i podrška nastavnicima i drugačiji pristup metodi rada tako da bi znanje koje učenici stiču u nastavi bilo primjenjivo i kod ovakvih testova“, objašnjava Bojanić-Lalović.
Na pitanje da li je današnjim učenicima potrebna dodatna motivacija u skladu sa vremenom brze forme i virtuelno svijetu u kojem su mladi sve prisutniji Bojanić-Lalović odgovara:
„Mladi mnogo brže reaguju na promjene i samim tim dolazi do toga da ne možete da pratite sve ono što oni traže i zahtjevaju u samom procesu nastave. Sve ovo negdje govori o našem odnosu prema obrazovanju. Nismo razumjeli koliko je obrazovanje za jedno društvo bitno“.
Kako je dodala, ne smije se zaostajati za savremenim obrazovnim sistemima. Ukazuje da smo imali jedan diskontinuitet kada je riječ o obrazovnim politikama, a mladi traže brzu reakciju jer oni brzo reaguju na promjene.
„Moje iskustvo govori da nisu uvijek rezultati testova pokazatelj stvarnog stanja kada je riječ o znanju učenika.Izrada testa je jedan trenutak za koji učenici treba da budu pripremljeni ne samo kada je riječ o ishodima, već i kada je riječ o njihovoj pripremljenosti za izradu takvih testova”, kazala je Bojanić-Lalović.
Ona je kazala da je pitanje koliko je bila razvijena dodatna nastava za pripremu dodatnih testova.
Taj nesklad ne treba da toliko bude naglašen u smislu odnosa prema nastavnicima jer je, kako navodi, sigurna da su oni u toku rada dali maksimum da daju obrazovne ishode, ali negdje postoji nesklad između onoga kako su učenici pripremani za testove i zadataka kako su testovi postavljeni.
„Kada sve ovo sagledate tu su pitanja koja traže analizu, a to su stanje programa, metode nastave kao i pitanje zadataka na maturskim ispitima“, rekla je Bojanić-Lalović na pitanje kako su neki učenici imali peticu iz određenih predmeta na kraju godine, a na maturskom ispitu mnogo slabiju ocjenu.
