Djelovanje političara i institucija na društvenim mrežama u svijetu je odavno normalna pojava. U Crnoj Gori te platforme su ipak dobile na značaju tek na posljednjim izborima, zbog nemogućnosti vođenja tradicionalne kampanje usljed pandemije korona virusa.
Iako su izbori odavno završeni, izabrani predstavnici naroda nastavili su aktivnosti na društvenim mrežama, prije svih na Tviteru. Tu pojavu, kao i kreiranje novih naloga političara, primijetili su i u Digitalnom forenzičkom centru.
Tako su na Tviteru nedavno naloge otvorili poslanici Demokratske partije socijalista Danijel Živković, Andrija Nikolić, Marta Šćepanović kao i lideri Demokratskog fronta Milan Knežević i Andrija Mandić, ali i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, dok je premijer Zdravko Krivokapić to učinio uoči izbora.
''Dok brojni svjetski mediji i javne ličnosti odavno koriste ovu platformu kao primarnu prilikom obraćanja javnosti, Tviter zajednica javnih ličnosti u Crnoj Gori tek dobija na zamahu.
Tviter je mnogo jednostavniji za korišćenje od Fejsbuka jer sadržaj koji se plasira ima mnogo veće šanse da dopre do što većeg broja ljudi. Fejsbuk ima svojih ograničenja. Većina konverzacija kroz komentare je privatna i ta platforma je dizajnirana da bude takva. Međutim, Tviter je mnogo otvoreniji u tom smislu i svako može da gleda međusobne tvitove, dajući nečijem sadržaju podsticaj odnosno 'ritvit' koji mu je potreban da dođe do veće publike'' naveo je Milan Jovanović iz DFC-a.
Komunikacija
Nova vlast je, smatra docent iz oblasti medijske produkcije Vuk Vuković, očigledno, Tviter identifikovala kao najbrži kanal za komunikaciju. Smatra da je to u ovom trenutku važno, zbog, ocjenjuje, krajnje polarizovane pozicije tradicionalnih medija u Crnoj Gori.
Vuković koji je i autor knjige „Društveni mediji: uticaj novih tehnologija na upravljanje komunikacijama“, nije želio da ocijeni ko se od političara najbolje snalazi na Tviteru, jer, pojašnjava, veliki dio političke elite nije autentični dio te zajednice već taj „posao“ prepuštaju administratorima.
''Administratori često preuzimaju i krivicu za postupke vlasnika profila. Takva vrsta pristupa u kojoj je administrator kriv ako je nešto loše, a pohvale za simulaciju dijaloga preuzimaju političari – ne može se smatrati primjerom dobre prakse. S druge strane, Tviter je prirodno okruženje mlađih predstavnika sadašnje vlasti pa ga dosta uspješno koriste Tamara Srzentić, Dritan Abazović ili Miloš Konatar koji su tu godinama prisutni i, očigledno, poznaju jezik društvenih medija i imanentne opcije i osobenosti Tvitera'' navodi Vuković.
Gotovo svi crnogorski mediji često i nekritički prenose tvitove političara, čak i kada ne zadovoljavaju novinarske standarde, jer je nerijetko riječ o nepotpunim i informacijama bez vijesti. Glavni i odgovorni urednik Agencije MINA, Milan Žugić, to objašnjava željom medija, prvenstveno portala da po svaku cijenu prvi objave neku informaciju.
- To može da bude veoma opasno u sadašnjem trenutku kada se vode medijski ratovi i kada se taj široki prostor na internetu koristi za obračune sa političkim, ekonomskim suparnicima.
Tradicionalni mediji ne bi trebalo da ulaze u trku sa takvim medijima i moraju raditi u skladu sa pravilom da se informacije moraju provjeriti iz dva ili više izvora. Naša redakcija nema dilemu da se društvene mreže moraju pratiti, ali uvijek pokušavamo da dobijemo informaciju više od onoga koliko nam se nudi. Zbog ograničenog broja karaktera Tviter objave koristimo uglavnom za početak informacije koju kasnije pokušavamo da nadogradimo - navodi Žugić.
,,Imaš to na Tviteru“
Najčešće izgovorena rečenica u svim crnogorskim redakcijama posljednjih dana je „Imaš to na Tviteru“. Žugić kaže da im se dešavalo da ih neki političari umjesto izjave upute na njihov Tviter nalog.
''Prema tome se odnosimo u zavisnosti od slučaja do slučaja. Mislim da bi političari trebalo da shvate da se ne mogu baš sve informacije i stavovi objavljivati putem Tvitera. Jednostavno, neke stvari su suviše bitne da se na taj način saopštavaju građanima'' kazao je Žugić.
Vuković, s druge strane, smatra da bi savremeno novinarstvo moralo što prije da savlada „jezik“ društvenih medija, jer to više nije pitanje izbora, već profesionalnog standarda.
''Pretpostavljam da će i crnogorske institucije biti sve vidljivije na Tviteru i to jeste doprinos transparentnosti njihovog rada, pogotovo ako mediji nauče kako i šta da rade sa tim informacijama. To, naravno, nije specifičnost crnogorskog društva jer vidimo da i međunarodne institucije često komuniciraju putem Tvitera, kao i da ta platforma može biti primjer kritike koja ima ozbiljan medijski odjek, poput opravdane kritike koju je Ambasada SAD uputila autorki emisije „Teleskopija“ i ukazala na potrebu za višim profesionalnim novinarskim standardima u Crnoj Gori. Društveni mediji, ipak, ne mogu autentično doprinijeti podsticanju dijaloga koji mora biti neposredan i to je polje koje bi trebalo da ojačavaju crnogorski mediji, a posebno nacionalni javni emiter'' poručuje Vuković.
Medojević najaktivniji, Abazović najviše pratilaca
Podaci Digitalnof forenzičkog centra pokazuju da je najaktivniji po broju na Tviteru lider Pokreta za promjene, Nebojša Medojević sa 38 hiljada tvitova, od 2012. kada je napravio nalog. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović ima najviše pratilaca 27 hiljada, uprkos tome što ima 1.054 objave, znatno manje od Medojevića. Najveći rast pratilaca zabilježen je na nalogu premijera Krivokapića, kojeg prati gotovo 20 hiljada osoba, iako se pridružio Tviteru 16. avgusta. Međutim, od svih političara najranije se pridružio poslanik DPS-a Predrag Bošković i to davne 2009. godine.
Tramp nije dobar primjer
Američki predsjednik Donald Tramp jedan je od najpoznatijih korisnika Tvitera. Njegovo djelovanje ipak nije dobar primjer, jer je, smatra Vuković, uveo politiku omalovažavanja u javnoj komunikaciji.
''Vjerujem da će tim putem krenuti dio crnogorskih političara, a tu mislim, prije svega, na desno orijentisane nacionalne politike. Međutim, njihovo djelovanje na Tviteru teško da će, u globalu, uticati na produbljivanje podjela u društvu, čemu doprinosi i činjenica da Tviter nije u potpunosti zaživio u crnogorskom društvu. Ključni razlog je, ipak, u navikama korisnika društvenih medija – svi smo skloni da pratimo one koji su nam bliski po stavovima i vrijednosnom sistemu, a s druge strane, „laki smo na bloku“'' navodi Vuković.
