“Crna Gora trenutno ima 222 medija u kojima radi 2.000 medijskih radnika. Na 600.000 stanovnika i na “tržišni kolač” od desetak miliona eura možemo reći da je situacija zaista izazovna za poslovanje i za rad. S druge strane, kada pogledamo brojčano, djeluje da je pluralizam u punoj snazi,” ispričala je ministarka Vujović.
Napomenula je da će resorno ministarstvo o medijskom sektoru voditi računa unapređenjem medijskih zakona o zaposlenima u medijima, definiciji novinara, uslovima u kojima rade, smanjenjem političkog pritiska na autore, davanjem glasa oko izbora urednika, zaštićivanjem od odavanja izvora.
“Radićemo na specijalizovanim znanjima novinara i edukacijama kroz medijsku strategiju i prevenirati i procesuirati napade kojima je ova struka izložena. Radi efikasnijeg rješavanja ovakvog problema potrebno je mnogo više zajedničkih napora, jačanja nadležnosti komisija za praćenje napada na novinare. Dobro je znati da se broj teških napada smanjio, da su novinari tuženi u manjem broju za povredu časti i da smo treći po indeksu bezbjednosti na Zapadnom Balkanu,” saopštila je Vujović.
Ipak profesija donosi povećani rizik, a u digitalnom svijetu koji se sve brže transformiše teže je regulisati etičnost i održivost poslovanja.
“Naivno smo očekivali da će porast broja medija demonopolizovati državni, smanjiti politički uticaj i dovesti do prijeko potrebnog pluralizma. Pogriješili smo… Dobili smo medije koji sa prihodima sa tržišta ne mogu finansirati nezavisan i kvalitetan program, pa se stalno balansira između održivosti i nezavisnosti, a nerijetko se ode na štetu ovog drugog. U takvim medijima rade nedovoljno plaćeni novinari od kojih kao društvo očekujemo da rade u našem interesu, a ne reagujemo kada su predmetom napada, ako ne fizičkih, onda anonimnih na društvenim mrežama ili arogantnih predstavnika institucija,”ispričala je direktorica Agencije za elektronske medije, Sunčica Bakić.
Nezavisno od problema vezanih za Crnu Goru, veliki izazov su brze promjene na globalnom nivou gdje se takođe postavlja pitanje opstanka tradicionalnih medija.
“Mejnstrim mediji danas moraju da se takmiče sa korisnicima društvenih mreža u brzini objavljivanja informacija, treba da se odupru moru populističkih napada i dezinformacija, treba da prihvate nove modele oglašavanja, treba da odgovore na zahtjeve velikih platformi,” objasnila je Bakić
Zbog svih navedenih izazova, Agencija za elektronske medije u ovim novim medijskim horizontima treba da ima značajnu ulogu.
“Uloga nezavisne regulacije je da nepristrano sprovodi norme na osnovu kojih funkcioniše i da ne poklekne pod bilo čijim pritiskom. Moj utisak je da je Agencija za elektronske medije u tome bila uspješna. Uloga Agencije će se po usvajanju Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama donekle promijeniti, nadležnosti proširiti, ali će principi na osnovu kojih funkcionišemo ostati isti,” poručio je predsjednik Savjeta Agencije za elektronske medije, Dr Branko Bošković.
Kako bi se došlo do konstruktivnih rješenja koji bi unaprijedili medijsko poslovanje u zemlji i regionu u sklopu AEM-ove međunarodne konferencije organizovan je niz značajnih i produktivnih panel diskusija.
U prvom panelu pod nazivom "Budućnost novinarstva" na kojem su učestvovali Jelena Obućina, Televizija Nova S, Petar Komnenić, Televizija Vijesti, Ivana Brkić Tomljenović, RTL Televizija i Nikola Marković, Radio Televizija Nikšić, govorilo se o izazovima novinarstva u regionu u vremenu tehnoloških promjena, razvoja i primjene vještačke inteligencije, generacijskog jaza koji obilježavaju podijeljena i suprotstavljena očekivanja i različit odnos prema značaju profesionalnih standarda i slobode izražavanja.
“Danas u Crnoj Gori imamo oko 200 medija i vrlo malo novinara. Mislim da novinarstvo i mediji danas lutaju između potrebe da ostanu glavni društveni događaja i novih tehnologija koje nam to pravo otimaju i rade to na jedan neprofesionalana način,” kazao je direktor RTV Nikšić, Nikola Marković.
Na konferenciji se moglo čuti više o situaciji u regionu te ukazati na slične probleme sa kojima se bore medijski uposlenici i u Crnoj Gori.
“U Hrvatskoj, baš kao i u svijetu, štampani mediji su u najtežoj fazi i u najvećoj su opasnosti da moraju ulaziti u razne dogovore sa raznim interesnim grupama kako bi opstali. Što se tiče radija, prema posljednjim istraživanjima još 60% ljudi u Hrvatskoj sluša radio stanice, ali je to dominantno postao formatirani radio gdje se informacija izgubila, a sve je samo zabava i muzika. Televizija je u nešto boljoj poziciji, tri su nacionalne televizije, od kojih je jedna javna i osim prihoda od oglašivača ima stalnu preplatu koja u Hrvatskoj iznosi oko 10 eura. Kada zavisiš samo od oglašivača jako je veliki izazov kako ostati nezavisan, brinuti o čovjeku i donositi pravu, nezavisnu i objektivnu informaciju,” ispričala je novinarka RTL Hrvatska,Ivana Brkić Tomljenović.
