Objašnjenje Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta zašto generalna sekretarka crnogorske komisije za UNESKO Milica Nikolić nije bila dio delegacije koja je prisustvovala 41. konferenciji UNESKO-a u Parizu u posljednjih deset dana nailazi na reakcije javnosti.
Sporna je prema mnogima tvrdnja da generalna sekretarka „vrši pripremu materijala za sjednice Nacionalne komisije, kao i druge sekretarske poslove propisane navedenim aktom, za potrebe Nacionalne komisije tj. predsjednika i članova“, kako se navodi u zvaničnom odgovoru Ministarstva.
Član IV Povelje o radu nacionalnih komisija, na koji se MPNKS zvanično pozvalo, a koji se tiče odgovornosti država članica prema nacionalnim komisijama, ističe da je obaveza svake države članice da svom Nacionalnom povjereništvu da status i resurse „kako bi mu se omogućilo učinkovito izvršavanje svojih odgovornosti prema UNESCO-u i prema državi članici“. Prema ovoj Povelji, generalni sekretari moraju biti imenovani na duži period kako bi osigurali tzv. kontinuitet iskustva, te dovoljno ovlašćenja i finansijskih sredstava da izvršavaju sve funkcije navedene u Povelji. Na kraju, važno je uspostavljanje bliske saradnje sa matičnom organizacijom.
NEZAMISLIVO
Nikolić je preporučena za saradnju sa UNESCO za vrijeme mandata Janka Ljumovića na mjestu prvog čovjeka nekadašnjeg Ministarstva kulture. I njega je začudilo što Nikolić nije prisustvovala konferenciji u Parizu, iako je proteklih godina po nekoliko dana, zavisno od budžeta, bila neizostavan dio delegacije.
“Nezamislivo je da osoba koja pokriva to važno i dodao bih jedinstveno radno mjesto nije prisutna na ključnim događajima u samom sjedištu organizacije UNESCO, kao i u svim drugim događajima i projektima koji se realizuju na nacionalnom i međunarodnom nivou. U konačnom, kao što to preporučuje i sama Pravna povelja o radu nacionalnih komisija izdata od strane Međunarodne organizacije UNESCO, generalni sekretari nacionalnih komsija pripadaju visokom nivou saradnika sa jasno definisanim statusom, uz preporuku važnosti dugoročnog imenovanja kako bi se definisao nepohodan kontinuitet iskustva”, rekao je Ljumović za Pobjedu.
On je ocijenio da svođenje uloge generalne sekretarke crnogorske nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO-om na „pripremu dokumentacije“ jeste odgovor koji nije dostojan uloge i značaja koju sama organizacija UNESCO ima za Crnu Goru.
“U pitanju je izuzetno komleksan i zahtjevan posao koji je u slučaju Crne Gore obavljala samo jedna osoba, konkretno generalna sekretarka Milica Nikolić. To je posao koji u drugim državama podrazumijeva i posebna odjeljenja ili službu sa više zaposlenih”, istakao je Ljumović.
Dužnosti generalnih sekretara se, ako je suditi po novoj Sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta, koja je usvojena 1. aprila 2021. godine, nijesu mijenjale s dolaskom nove vlasti. Kao i u Sistematizaciji Ministarstva kulture koja je bila u opticaju 2018. godine, navodi se da šefica – sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO zaista priprema materijale za sjednice Komisije i njenih radnih tijela, ali se i stara o sprovođenju njihovih odluka, zaključaka i drugih akata, predlaže Komisiji plan aktivnosti i sredstava za njihovo sprovođenje, vrši razmjenu informacija između Komisije, stalnog predstavništva Crne Gore pri UNESCO i resornih ministarstava, drugih organa i organizacija. Uz pomenute aktivnosti prati i rad vladinih i nevladinih tijela u području UNESCO djelovanja, predlaže Komisiji način uključivanja crnogorskih predstavnika i projekata u radna tijela, odnosno programe UNESCO, stara se o saradnji sa Sekretarijatom UNESCO i o redovnoj razmjeni informacija te koordinira radom radnih tijela Komisije.
KLJUČNA OSOBA
Poslovi usklađivanja djelatnosti, koordinacija rada i učestvovanja u aktivnostima UNESCO-a samo su dio tog složenog interresornog i intersektorskog posla za svaku državu, tvrdi Ljumović.
“Generalni sekretar Nacionalne komsije za saradnju sa UNESCO je ključna osoba kulturne diplomatije svake države. Ako želimo da branimo loše odluke, onda naravno sve možemo obesmisliti, pa i pitanje statusa generalnog sekretara za UNESCO u delegaciji države”, rekao je Ljumović.
Za Nikolić tvrdi da ne samo da je dobro sarađivala sa jednom od najvažnijih organizacija za zaštitu i čuvanje kulturnih dobara i prirodne baštine, već i stvarala poželjnu sliku kako jedna država može sebe da predstavlja u međunarodnim organizacijama.
“Milica Nikolić je svojim znanjem i višegodišnjom ekspertizom pokazala kako se radi na promociji i zastupanju univerzalnih vrijednosti na kojima počivaju mjesta pod zaštitom UNESCO-a. Znam da osobe poput Milice Nikolić mogu biti prepreka raznim akterima koji to ne razumiju, ali njeni uspjesi su dokaz koliko je priča UNESCO statusa strateški važna za društvo i kulturu”, zaključio je Ljumović.
Složen i delikatan proces
O tome koliko procedura iziskuje samo jedan projekat, u ovom slučaju upisivanje Bokeljske mornarice na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, kao prvo dobro iz Crne Gore na ovoj listi, temeljno je za Pobjedu objasnio prof. dr Antun Sbutega, admiral Bokeljske mornarice.
S Milicom Nikolić, kako je istakao, sarađuje od početka 2017. godine kada je počela priprema Nominacionog dosijea za kandidaturu. Nikolić je rukovodila timom Ministarstva kulture koji je zajedno sa predstavnicima Bokeljske mornarice radio na složenom i delikatnom poslu izrade toga dosjea, predatog UNESCO-u u martu 2018. i dopunjenog u martu 2019. godine.
Osim što je proces sam po sebi bio nov i složen, srijetali su se sa nepredviđenim diplomatskim i medijskim pritiscima iz Hrvatske i od strane nekih hvatskih institucija u Crnoj Gori da odustanu od kandidature.
“Neargumentovano se tvrdilo da je Mornarica kulturno dobro Hrvata te da Crna Gora nema pravo da je samostalno kandiduje. To je ovu kandidaturu učinilo znatno složenijom i dalo joj i političku i diplomatsku dimenziju. Od tada do danas sam intenzivno sarađivao sa Milicom Nikolić, imali smo brojne konsultacije, učestvovali na mnogim formalnim i neformalnim sastancima i bili u telefonskoj i imejl komunikaciji. Pored saradnje u toku kandidature Bokeljske mornarice, imao sam prilike da se uvjerim u uspješni angažman gospođe Nikolić oko očuvanja i valorizacije ukupnog kulturnog nasljeđa u Crnoj Gori. Pored izuzetne kompetencije, profesionalnosti i posvećenosti svojoj misiji, ona unosi u svoj rad veliki entuzijazam i ljubav prema kulturi Crne Gore. Mogu odgovorno da tvrdim da je uspjeh kandidature Bokeljske mornarice na listu UNESCO-a znatnim djelom njena zasluga”, rekao je Sbutega.
Činjenica da Nikolić nije bila među predstavnicima Crne Gore na konferenciju UNESCO-a iznenadila je i admirala Sbutegu.
“Uvjeren sam da je to bila velika greška. No, siguran sam da će ona svakako biti član delegacije na konferenciji u Parizu sljedećeg mjeseca, kada će Bokeljska mornarica biti definitivno upisana na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva”, najavio je Sbutega.
