Društvo

Kao povod za taj čin najčešće se navodi socio-ekonomski status porodilje

U porodilištu Kliničkog centra od 2018. godine ostavljeno 12 beba

U porodilištu Kliničkog centra Crne Gore, od 2018. do ove godine, ostavljeno je 12 beba, odnosno, u prosjeku dvije godišnje, a kao povod za taj čin najčešće se navode socio-ekonomski status porodilje, zdravstveno stanje, te nedostatak podrške od strane porodice, kazala je Gradskoj TV Ivana Srdanović iz Centra za socijalni rad.

U porodilištu Kliničkog centra od 2018. godine ostavljeno 12 beba Foto: Portal Analitika
Gradski portalIzvor

Kada je riječ o bebama koje su po rođenju ostavljene u porodilištu, za dalje zbrinjavanje nadležan je Centar za socijalni rad. Iako takvi slučajevi nijesu česti, ima ih i kako je naglašeno, za struku predstavljaju poseban izazov u profesionalnom i emotivnom smislu.

“Prvi korak jeste svakako zbrinjavanje djece. Kada govorimo o zbrinjavanju djece, prvo moramo utvrditi da je zdravstveno stanje djece koja su ostavljena u porodilištima dobro i da mogu napustiti porodilište. Kada dobijemo takve izvještaje od ljekara koji prate stanje takvog djeteta, prvo što radimo jeste zbrinjavanje djeteta u hraniteljsku porodicu. Ono što je primarni cilj negdje organa starateljstva, jeste da smjestimo dijete negdje u primarnu porodicu, srodničkog hraniteljstva”, navela je Sredanović.

Kada se dijete smjesti u sigurno i bezbjedno okruženje, rad na slučaju se nastavlja, što podrazumijeva dalju brigu o djetetu ali i rad sa biološkim roditeljima, objašnjava Srdanović.

“Tokom vodjenja samog slučaja, radimo na tome da stupimo u kontakt sa biološkim članovima porodice, odnosno u konkrtetnom slučaju sa roditeljima ovakvog djetata, da pokušamo da osnažimo roditelje, da saznamo razloge zašto je dijete ostavljeno na samom početku, odnosno u ranom razvoju, i da negdje pokušamo uticati na jačanje roditeljskih kapaciteta, kako bi u budućnosti negdje mogli da preuzmu da li jedan ili oba roditelja brigu o djetetu“, kazala je Srdanović.

Izazovi sa kojima se stručni radnici suočavaju u ovakvim slučajevima su jako veliki, a kako je prisustvo emocija neizbježno, potrebno je posebno istaći profesionalnu stranu, kako bi se donijela odluka u najboljem interesu djeteta.

“S druge strane, nalazimo se i u izazovima da procijenimo koja bi hraniteljska porodica najbolje odgovorila djetetovim potrebama i gdje bi se dijete na najbolji način razvilo i u kojoj hraniteljskoj porodici. Takođe je izazov ukoliko nemamo srodnika koji bi mogli da preuzmu brrigu o ovakom djeteu, negdje, povezati se kasnije sa članovima bioloških porodica kako bi dijete moglo da ostane u kontaktu sa srodnicima“, kaže Sredanović.

Osnova prevencije ovakvih slučajeva je rad na ojačavanju biološke porodice još prije rođenja, kako ne bi dolazilo do situacija da je materijalno stanje razlog za ostavljanje djeteta. Pored toga, kako je zaključila Srdanović za pravovremenu i efikasnu reakciju, jako je važna i saradnja sa socijalnim radnicima Kliničkog centra Crne Gore, koja je sjajna.

Portal Analitika