Društvo

Prva generacija završava nove, besplatne, dvogodišnje master studije na Univerzitetu Crne Gore

U prosjeku 130 studenata magistrira godišnje, ove ih može biti preko hiljadu

Ove godine će prva generacija da završi nove dvogodišnje master studije koje su uvedene kroz izmijenjeni model studiranja 2017. godine. Baza Univerziteta Crne Gore na drugoj godini master studija broji 1.238 studenata.

U prosjeku 130 studenata magistrira godišnje, ove ih može biti preko hiljadu Foto: Pobjeda
PobjedaIzvor

Prorektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Veselin Mićanović kazao je Pobjedi da svi studenti master studija, koji su upisali drugu godinu, imaju pravo da prijave master rad. Dodaje da će oni svi iskoristiti to pravo i u proceduri je svakodnevno podnošenje prijava.

Mićanović je precizirao i da po starom programu jednogodišnjih master studija u sistemu imaju dodatno 354 studenta.

Kaže da svi oni potencijalno mogu završiti master studije do kraja godine, tako da ne mogu kalkulisati podacima koliko će ih završiti.

- Tačan broj onih koji će ove studije završiti do kraja godine teško je predvidjeti. To je nemoguće precizirati, jer svi imaju to pravo i zavisi od dinamike njihovog rada – istakao je prorektor Univerziteta.

Svakodnevno podnose prijave

Na Univerzitetu Crne Gore magistriralo je 106 studenata u 2018. godini, potom 122 u 2019. godini, a 2020. ih je bilo 141, te 2021. godine 263 studenta. Mićanović ističe da u prosjeku oko 130 studenata godišnje magistrira. S obzirom na to da od 2021. godine prvi put imaju drugu godinu master studija, koja je nastavak osnovnih po modelu 3+2 , očekuju da će taj broj biti mnogo veći nego ranijih godina.

Upitan jesu li uradili procjenu u smislu toga hoće li svi studenti na fakultetima imati mentora, odgovara da su ga svi upisani studenti na master studije dobili ili su u proceduri odabira.

- Ali, svakako, svi će imati mentora – kaže on.

Prorektor navodi da nemaju problema sa mentorima ni na jednom fakultetu. Rekao je da je činjenica da imaju veći broj opterećenja po nastavniku na onim programima koji su upisali veći broj master studenata. Riječ je o, između ostalog, Ekonomskom, Pravnom, Filozofskom fakultetu, Političkim naukama.

Na pitanje koji su još izazovi sa kojim se suočavaju ove godine, Mićanović podsjeća da su master studije redovne studije na UCG i imaju jasnu upisnu politiku i plan organizacije nastave, tako ,,da shodno potrebama i eventualnim izazovima brzo i efikasno djeluju“.

Mentorima povećali nadoknadu

Nedavno je na sjednici Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, između ostalog, bilo riječi o mentorima magistarskih studija. Tada je pomenuto da bilježe slučajeve da profesori teško prihvataju da budu mentori, jer su dosta opterećeni. Ovo upravljačko tijelo je zato donijelo odluku da im se za taj posao povećaju dodaci na zaradu. Očekuju da će ih na taj način motivisati.

Izmijenili su pravilnik o dodacima za aktivnosti u funkciji nastave. Prema tom propisu, za mentore magistarskih radova nadoknada je uvećana za 180 eura bruto, odnosno sada je 450 eura, a ranije je bila 270 eura bruto – po kandidatu.

Nove dvogodišnje master studije uvedene su 2017.godine, a do tada su na snazi bile jednogodišnje magistarske studije. Nadležni su odlučili da promijene taj model, kako su onda pričali, najviše iz razloga što model 3+1+1 (osnovne, specijalističke, magistarske) nije adekvatno prepoznat na evropskom prostoru i šire. Tačnije, problematične su im bile jednogodišnje specijalističke koje ne prepoznaju određeni sistemi zbog čega su se studenti suočavali sa problemima kada su nakon tih studija odlazili u inostranstvo da nastave školovanje. Pojedini crnogorski fakulteti su se opirali toj novini, željeli su da sačuvaju postojeći model, te su navodili zemlje u kojima se tretira pozitivno. No, njihovi prijedlozi, ipak, nijesu uvaženi.

Pri upisu na dvogodišnje master studije polaže se prijemni ispit.

Nedavno je izrađen novi zakon o visokom obrazovanju, ali se do danas ne zna na koji način će konkretno da uredi model studiranja. Pojedini članovi radne grupe predlagali su da se omogući studentima da nakon prve godine master studija mogu da dobiju diplomu, kako bi mogli da se zaposle. Ispostavilo se da studenti nakon završenih bečelor, osnovnih studija, teško mogu do posla, a ne žele da studiraju dvije godine mastera. To, međutim, nije uvaženo. Održana je javna rasprava o tom aktu, ali iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta ne odgovaraju na koji način se okončala i jesu li u ovom dijelu usvojili neke prijedloge.

Iako je od 2017. godine zvanično usvojen novi model studiranja 3+2, i dan-danas je omogućeno studentima da se upisuju i po starom modelu. Tu opciju su im obezbjeđivali poslanici kroz izmjene Zakona o visokom obrazovanju.

Tako je nedavno poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić predložio, a ostali poslanici podržali, da se produži rok za upis na specijalističke studije po starom sistemu do početka studijske 2023/2024. Produžen je rok i za završetak magistarskih studija do kraja studijske 2023/2024. godine bez ponovnog plaćanja školarine za studente koji su već jednom platili cijelu školarinu. Usvojili su i prijedlog da studenti osnovnih, specijalističkih, magistarskih i doktorskih, koji su upisali studije po starom zakonu, treba da ih završe do kraja studijske 2023/2024. godine.

Portal Analitika