Sociolog kulture i publicista Željko Rutović istakao je da je Đurović "izuzetna polivalentna javna ličnost koja decenijski traje, utemeljujući svoje biće i djelo u kulturi pamćenja, kulturi sjećanja i kulturi čuvanja kulturnog i svekolikog duhovnog identiteta Crne Gore".
- Đurović djeluje kao čovjek nekih bivših, prošlih vremena, renesansnog učenja i kazivanja i kao svijetli primjer nekih budućih vremena. U crnogorskom jeziku, u jeziku Crne Gore Dragan nije sačuvao arhaičnost kao muzejski eksponat. On je sačuvao izvornost i biće jezika na kome je stasala i nastala ovovjekovna Crna Gora. Na njenom moralu, njenoj etici, njenoj porodici, njenoj etici svekolikog bivstva - istakao je Rutović.
Njegova „Panjega“ se, dodaje, kreće u širokom luku.
- To nije samo knjiga već najširi društveno pokazujući spektar. To je civilizacijsko zaveštanje. Dragan neće dočekati slavu svoga djela. Sujeta, zlovolja, pakost, mržnja, obično nam ostave da najljepše stranice sjećanja i pamćenja pokažemo tek kad među nama nijesu ti koji su bili smjerni pokazivači pravca. On je i perjanica živućeg crnogorskog reporterskog novinarstva - ocijenio je Rutović.
Direktor časopisa Komuna Amer Ramusović rekao je da je Đurović novinar, publicista, hroničar, te jedan od posljednjih virtuoza najsloženijeg novinarskog žanra - reportaže.
- Iznad i prije svega Đurović je čovjek - istakao je Ramusović.
Njegovi sagovornici su, kako je naveo, ljudi sa ogromnim životnim i stvaralačkim rezultatima, ljudi čija konkretna djela govore više od riječi, ljudi naoružani znanjem koje obogaćuje i duhovno osposobljava druge ljude.
- Đurović je autor više od 500 zapaženih radijskih, televizijskih i novinskih reportaža, koautor nekoliko monografija, glavni urednik nekoliko radio stanica, osnivač crnogorskog festivala humora, satira i karikatura i urednik humorističkog lista “Žuč”, te dobitnik brojnih novinarskih nagrada koji naredne godine obilježava dva jubileja - pola vijeka novinarstva i četiri decenije aktivne saradnje sa dijasporom Crne Gore - istakao je Ramusović.
Govoreći o književnom opusu Rodoljuba Ćorića Rutović je posebno akcentovao njegovu knjigu “Priručnik samoće”, ističući njegov "tragalački narativ posvećen pitanjima čovjeka, slobode i samoće kao prostora novog propitujućeg i misaonog iskustva u kome se čovjek samorealizuje na vrijednosnim principima etosa i sumnje kao djelatnog motiva sa kojim se traga i ide ili odlazi od drugog čovjeka".
- On postavlja univerzalna pitanja smisla, čovjeka i svijeta, sujete, mržnje, lažnog sjaja i konzumerizma. Svi mi na svoj način dio smo autorove pripovjedačke samoće u kojoj se voljno ili nevoljno pronalazimo tražeći ključeve vječnih zagonetki i mistike čovjekovog postojanja - kazao je Rutović.
Ramusović je istakao da se Ćorić promišljanjem o događajima iz sopstvenog života u samoći koju je odabrao kao stil života i čistilište za novi put obraća generalno čovjeku, ljudskom biću.
- Ćorić svojim djelom dostojno i znalački ostavlja svoj trag. Zato, treba biti na tom tragu da bi se negdje tragovi i iskustva prepoznali i ukrstili u nekim novim horizontima sveljudskih samoća - naglasio je Ramusović.
Rodoljub Ćorić do sada je objavio četiri knjige poezije i dvije knjige proze "Priručnik samoće" i "Priručnik samoće II".
On je dobitnik književne nagrade “Ana Ahmatova” za 2019. godine koju dodjeljuje Ruski kulturni centar - Sofija (Bugarska) i Društvo ruskih pisaca Bugarske i dobitnik nagrade Društva crnogorskih novinara za 2018. godinu.
Događaj je organizovan na poziv Vijeća crnogorske nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini, a u okviru dvodnevnih crnogorskih književnih večeri u BIH, a uz podršku Uprave za dijasporu Crne Gore.
