Kultura
  • Portal Analitika/
  • Kultura /
  • "Ućutkivanje Sokrata" premijerno sjutra u Tivtu; Bradić: Velike priče značajem daleko premašuju trenutak u kojem su nastale

Koprodukcija Centra za kulturu Tivat i Bitef teatra

"Ućutkivanje Sokrata" premijerno sjutra u Tivtu; Bradić: Velike priče značajem daleko premašuju trenutak u kojem su nastale

“Da li je Sokrat „otkazao” (cancel) sebe", pita reditelj

"Ućutkivanje Sokrata" premijerno sjutra u Tivtu; Bradić: Velike priče značajem daleko premašuju trenutak u kojem su nastale Foto: Centar za kulturu Tivat
Portal AnalitikaIzvor

Predstava “Ućutkivanje Sokrata”, koju je po tekstu Hauard Brentona režirao Nebojša Bradić, premijerno će biti izvedena u četvrtak 22. avgusta u 21 sat u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat.

Predstava je rađena u koprodukciji Centra za kulturu Tivat i Bitef teatra iz Beograda, a prva repriza je zakazana za petak 23. avgust u isto vrijeme, na istoj sceni. 

U predstavi igraju Bojan Dimitrijević, Jugoslav Krajnov, Jelena Stupljanin i Sanja Ristić Krajnov.

“Da li je Sokrat „otkazao” (cancel) sebe? Da li je on na suđenju u Atini 399. p.n.e. svojim preterano komičnim govorom namerno razjario porotu kako bi osigurao da ga ona osudi na smrt? Sokrat je optužen za poricanje postojanja bogova, za izmišljanje novih bogova i kvarenje atinske mladeži“, navodi reditelj Nebojša Bradić.

Kako dodaje, u stvarnosti, Sokrat je bio duboko religiozan i bilo je prljavo optužiti ga za bogohuljenje. 

„Sokrat je bio slavna ličnost. Bio je najpoznatiji čovjek u gradu, ali nije bio i omiljen kod svih. On je samo jednom bio na javnoj funkciji kao predsjednik parlamenta i to samo na jedan dan. Iskoristio je svoj glas kako bi pokušao da zaustavi pogubljenje šestorice vojskovođa u trenutku kada je čitav grad urlao tražeći njihovu krv, sa argumentom da je suđenje bilo nezakonito“, kaže on.

Pita i da li je Sokrat uništavanjem samog sebe isprobavao državu.

„Ili je to bio vrhunac temeljne istrage kojom je Sokrat pokazao da duša nadživljuje smrt? Velike priče svojim značajem daleko premašuju trenutak u kojem su nastale. Niče je pisao: „Konačno će saznanje pružiti ruku onome, što mu pripada; ono će hteti da vlada i poseduje, i vi sa njim”, kazao je Bradić.

Prevod teksta radio je Đorđe Krivokapić, režiju i scenografiju Nebojša Bradić, a kostimografiju Marina Vukasović Medenica. Kompozitorka i autorka crteža je Aleksandra Vrebalov, dok je dizajn svjetla radio Radomir Stamenković.

Portal Analitika