Takođe je uočen dramatičan porast anksioznosti i depresije tokom pandemije koronavirusa.
Podaci OECD-a pokazuju potrošnju definisane dnevne doze antidepresiva koji se koriste u liječenju endogenih i egzogenih depresija.
Prosječna potrošnja antidepresiva u 18 evropskih zemalja iznosila je 30,5 definiranih dnevnih doza na 1.000 ljudi dnevno 2000. godine, a porasla je na 75,3 u 2020. godini.
Češka je zabilježila najveći porast, dok je u Francuskoj zabilježena najmanja razlika u postocima upotrebe antidepresiva u periodu od 20 godina, iako je i ona relativno visokog nivoa.
Dok je povećanje u Francuskoj vrlo malo, posebno u posljednjih 15 godina, u Portugalu je izrazito visoko. Island, koji je bio druga najsretnija zemlja na svijetu u 2020. godini prema Svjetskom izvještaju o sreći, ima najveću potrošnju antidepresiva u Evropi.
Švedska, koja je zauzela šesto mjesto u "Izvještaju o sreći", ima četvrtu najveću upotrebu antidepresiva sa 105 definiranih dnevnih doza.
Potrošnja antidepresiva smanjena je samo u Danskoj u posljednjih 10 godina i to za četiri posto.
Gledajući promjene u posljednjoj deceniji, Estonija je zabilježila najveći porast sa 133 posto, dok je potrošnja porasla samo za 2 posto u Francuskoj.
U 2020. godini, antidepresivi su činili četiri posto farmaceutske prodaje u Portugalu, u poređenju sa 2,7 posto u Španiji, 2,2 posto u Austriji, 1,9 posto u Turskoj i 1,4 posto u Njemačkoj.
U 2019. godini, među zemljama EU, Portugal (12,2 posto) imao je najveći udio stanovništva sa hroničnom depresijom, a slijede Švedska (11,7 posto), Njemačka i Hrvatska (obje 11,6 posto).
Udio ljudi koji su prijavili hroničnu depresiju bio je najmanji u Rumuniji (1,0 posto), Bugarskoj (2,7 posto) i Malti (3,5 posto).
