Osamdeset je godina od istorijskog zasijedanja u Jajcu, 29. novembra 1943. godine. U vrtlogu ratnih dešavanja, vizionarska ideja da je neophodno, pored vojne i političke, uspostaviti i državnu strukturu, dovela je do Drugog zasijedanja AVNOJ-a, najvišeg organa vlasti u NOR-u.
Odlukama AVNOJ-a udareni su temelji nove zajedničke države ravnopravnih suverenih naroda, države zasnovane na principu demokratije i jednakosti. Koliko je taj državni oblik bio pravno utemeljen, pokazuje primjer da su je priznali I izbjeglička vlada u inostranstvu i saveznici.
Prije 60 godina otkriven je spomen-kompleks na Žabljaku, simbol slobode koji podsjeća na teška, dostojanstvena i časna postupanja hrabrog i slobodarskog durmitorskog i crnogorskog naroda na putu do pobjede i slobode. Naroda koji je oduvijek umio da se suprotstavi svim nedaćama surovih uslova planinskih i vojskama tuđinskim.
Nije slučajno da je durmitorski prostor, uoči i tokom Drugog svjetskog rata, bio svjedok značajnih dešavanja. Ovdje je održana Osma pokrajinska konferencija KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak, a čitav reon je imao strateški značaj za VŠ NOV i POJ. Od oktobra 1941. do juna 1942. godine, Durmitor je slobodna teritorija, na kojoj je, vanredno dobro, organizovana narodna vlast pod nazivom „Durmitorska partizanska republika“. Imala je sve elemente uređene republike. Izvršen je popis stanovništva i imovine, otvorene su radionice za popravku oružja, obuće i odjeće, obrađivana je zemlja, radile su škole i kursevi opismenjavanja. Oformljena je vojna i civilna sudska vlast, radio AFŽ, izlazili bilteni Durmitorskog NOP odreda i GŠ za Crnu Goru i Boku.
Narod i narodna vlast brinuli su o hrani i bolničkom liječenju. Na Žabljaku je šest mjeseci 1941 – 1942. godine radila najprije Partizanska, a potom Centralna bolnica VŠ, u kojoj je bilo više od 540 ranjenika.
Spomenik poginulim borcima i žrtvama fašističkog terora podsjeća na 1.465 žrtava fašističkog terora, na 1.031 borca koji su svoje živote položili za slobodu ove države i njenog naroda, na 16 narodnih heroja durmitorskog kraja.
Ovim prostorom prošla je, novembra 1943. godine, crnogorska delegacija na istorijsko Drugo zasijedanje AVNOJ-a.
Jedanaest delegata i 11 zamjenika delegata uputili su se mukotrpnim hodom kroz bespuća Sinjajevine, Durmitora, Pive i Bosne, kroz mećavu i borbu, da bi poslije 10 dana i savladanih više od 300 km od Kolašina, na vrijeme stigla u Jajce.
Crnogorska delegacija je, jedina od učesnika zasijedanja, bila u punom sastavu. AVNOJ je predstavljao vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo sa svim obilježjima narodne vlade. Odlukama Drugog zasijedanja AVNOJ-a izgrađena je, na demokratskom federativnom principu, država ravnopravnih suverenih naroda. Crna Gora je, po svemu ravnopravno, ušla u zajednicu jugoslovenskih republika i naroda. Koliko su odluke Drugog zasijedanja AVNOJ-a bile pravno i istorijski utemeljene, najbolje pokazuje činjenica da su prihvaćene i od jugoslovenske vlade u izbjeglištvu i od saveznika.
Stvarana na tekovinama AVNOJ-a i NOB, Crna Gora je čuvala i izgrađivala civilizacijske vrijednosti jednakosti, ravnopravnosti i multikulturalnosti. Antifašizam, evropski i sekularni karakter prepoznatljive su odlike crnogorskog identiteta potvrđenog na veličanstvenom referendum 2006. godine, kada je Crna Gora obnovila svoju državnost.
Stoga se moramo suprotstaviti svim pokušajima koji narušavaju ugled i dostojanstvo, koji remete vjekovni nacionalni i vjerski sklad naše države, koji falsifikuju ist oriju i šire neistine o NOB. Fašističkim ponašanjima i metodama nije mjesto u zemlji koja je podnijela ogromne žrtve i pobijedila najveće zlo 20. vijeka.
