Trojica zarobljenih britanskih dobrovoljaca koji su se borili na strani Ukrajine, biće izvedena pred sud proruskih separatista u istočnoj Ukrajini pod optužbom za plaćeništvo, prenosi BBC pozivajući se na ruske državne medije.
Džonu Hardingu, Dilanu Hiliju i Endru Hilu biće suđeno u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici. Isti sud u junu je pod istom optužbom na smrt sudio dvojicu Britanaca, Ejdena Ejslina i Šona Pinera, i Marokanca Brahima Sauduna.
Britansko ministarstvo spoljnih poslova još nije dalo komentar.
Harding je bivši vojnik i borio se zajedno sa ukrajinskim snagama otkako se preselio u zemlju 2018. Endru Hil se ukrajinskim snagama pridružio ove godine, kada je formirana Ukrajinska međunarodna legija.
Hili je volontirao u Ukrajini kao humanitarni radnik. Proruski separatisti zarobili su ga u aprilu zajedno sa Polom Jurejem, koji je u julu umro u zatočeništvu.
Ruska agencija Tass javlja da su trojica Britanaca odbili da sarađuju sa istražiteljima i da svjedoče.
Njima se sudi zajedno sa još dvojicom muškaraca, iz Švedske i Hrvatske.
Od dolaska Džozefa Bajdena na vlast, Sjedinjene Američke Države ukupno su izdvojile oko 8.8 milijardi dolara pomoći Ukrajini. Od 2014. godine Sjedinjene Države izdvojile su više od 10 milijardi dolara bezbjednosne pomoći Ukrajini, piše Index.hr.
Globalna potražnja za ugljem ove godine bi mogla da dostigne osam milijardi tona, što odgovara istorijskom maksimumu postavljenom 2013, a očekuje se da će rast potražnje biti nastavljen i iduće godine, objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA) u ažuriranom izvještaju o tržištu uglja.
Opširnije OVDJE.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je prvu isporuku žitarica iz luke u Odesi otkako je počela ruska invazija.
"Luka je počela s radom, krenuo je izvozni promet i to se može nazvati prvim pozitivnim signalom da postoji šansa da se zaustavi razvoj prehrambene krize u svijetu", rekao je Zelenski, dodavši da se Rusiji uprkos dogovoru ne može vjerovati.
"Ne možemo biti u iluziji da će se Rusija jednostavno suzdržati od pokušaja ometanja ukrajinskog izvoza. Rusija je stalno izazivala glad u zemljama Afrike i Azije, koje su tradicionalno uvozile značajne količine ukrajinske hrane. A sada, u uslovima ekstremnih vrućina, kao ove godine u Evropi, prijetnja krize i nestašica hrane moguća je i za neke evropske zemlje", rekao je Zelenskij.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš izjavio je da "samo jedan nesporazum, jedna pogrešna procjena dijeli čovječanstvo od nuklearnog uništenja".
Opširnije OVDJE.
Moskva je na svoju “crnu listu” stavila 39 Britanaca, među kojima su lider laburista Kir Starmer i bivši premijer Dejvid Kameron.
Opširnije OVDJE.
Povratak nuklearnom sporazumu iz 2015. godine ostaje najbolji ishod za Sjedinjene Države, Iran i svijet, poručio je američki državni sekretar Entoni Blinken na konferenciji o neširenju nuklearnog naoružanja, koja je počela u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku.
Opširnije OVDJE.
Ukrajinski poljoprivrednici suzdržavaju se od narudžbi za sjetvu uljane repice za sljedeću žetvu jer ruska invazija nastavlja ometati poljoprivredne aktivnosti, rekla je francuska sjemenska grupa Vilmorin.
Sjeme uljane repice jedna je od prvih većih ratarskih kultura koje će se sijati u Evropi nakon ljetne žetve, a potražnja ukrajinskih uzgajivača do sada je bila “relativno mala”, rekao je izvršni direktor Vilmorina Frank Berger.
“Neki poljoprivrednici su oprezni u pogledu svojih kapaciteta za provođenje sjetve”, rekao je tokom prezentacije cjelogodišnje prodaje.
Volodimir Kudrickij, čelnik ukrajinskog Ukrenerga, rekao je da se očekuje kako je Ukrajina zaradila skoro 20 miliona dolara prodajom električne energije Evropskoj uniji te kako se očekuje da će se taj broj značajno povećati u narednim mjesecima.
"Prihod od izvoza koji smo imali s kapacitetom od 100 MW u prvom mjesecu donio nam je više od 700 miliona grivni", rekao je.
SAD u Ukrajinu šalje oružje vrijedno preko 500 miliona dolara, prenio je AFP.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je danas nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim da je njegova zemlja odlučna osigurati da ratni zločini ruskih snaga u Ukrajini ne prođu nekažnjeno i da će donirati mobilnu DNK laboratoriju kijevskim vlastima.
Patnja Ukrajinaca zbog ruske invazije uporediva je sa situacijom u Poljskoj tokom Drugog svjetskog rata, rekao je u ponedjeljak poljski predsjednik Andrzej Duda na izložbi fotografija iz Mariupolja i Varšave.
„Ono što se događalo ovdje u Varšavi tokom Drugog svjetskog rata, kad su Njemci nemilosrdno ubijali civilnu populaciju naše prijestonice, slično je nemilosrdnosti ruske agresije u Ukrajini“, rekao je Duda.
„Koliko su slične ove fotografije, koliko je identična monstruoznost onih koji ubijaju, koji uništavaju“, kazao je poljski predsjednik.
Poručio je da oni koji su odgovorni za ratne zločine ne smiju ostati nekažnjeni.
„To je danas dužnost civiliziranog svijeta. Moraju se uspostaviti primjereni sudovi, za zločine treba odgovarati“, istaknuo je poljski predsjednik navodeći da je počinitelje obično lako identificirati.
Poljska prvog avgusta obilježava početak Varšavskog ustanka protiv njemačke okupacije, koji je počeo na taj dan 1944. godine.
Poljske snage tada su poražene, ali uz visoku cijenu, a cijela Varšava je kažnjena potpunim razaranjem grada i protjerivanjem stanovništva. Hiljade su odvedene u njemačke koncentracijske logore.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da u nuklearnom ratu ne može biti pobjednika i da takav rat nikada ne treba započeti.
“Kao država strana Ugovora o neširenju oružja i jedan od njegovih depozitara, Rusija se dosljedno pridržava slova i duha Ugovora”, rekao je Putin u pismu učesnika konferencije o sporazumu u Njujorku.
“Polazimo od činjenice da u nuklearnom ratu ne može biti pobjednika i da se on nikada ne smije pokrenuti te se zalažemo za jednaku i nedjeljivu sigurnost svih članova svjetske zajednice”, dodao je.
Krim kojeg je Rusija anektirala požnjeo je najveći urod žitarica od raspada Sovjetskog Saveza, prema regionalnom ministarstvu poljoprivrede.
Ministarstvo je saopštilo da je požnjeveno više od 2 miliona tona žitarica prije sušenja i čišćenja, dodajući da su poljoprivrednici poželi žito s 95 posto žetvenih površina.
Kako se navodi, žetva je najveća od sovjetskih vremena, kada je Krim 1989. požnjeo 2,2 miliona tona žitarica.
Vladimir Putin izjavio je danas da će, bez obzira na trenutne političke poteškoće, Rusija uvijek biti pouzdan i odgovoran dobavljač metalnih proizvoda stranim kupcima i partnerima.
"Antiruske sankcije ne odražavaju realnost globalne politike i ekonomije", izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin na današnjem sastanku s predstavnicima metalurške industrije.
"Već sam rekao da su te odluke donijele zapadne zemlje zbog političkih interesa – trenutnih, oportunističkih koji ne odražavaju realnost ni globalne politike ni globalne ekonomije", rekao je Putin.
"Zapadne političare nije briga za ljude", dodao je, prenose ruski mediji.
U saopštenju Ujedinjenih nacija navodi se da brod "Razoni" koji je jutros krenuo iz ukrajinske luke nosi preko 26.000 tona kukuruza.
Podaci iz Razoni-jevog sistema za automatsku identifikaciju, sigurnosnog tragača za brodove na moru, pokazali su da brod polako izlazi iz svog veza u luci Odesa zajedno sa tegljačem.
Očekuje se da će brod u sjutra stići u Istanbul, gdje će biti pregledan prije nego što mu bude dozvoljeno da nastavi, saopštilo je ministarstvo.
Kukuruz će se uputiti u Liban, malenu bliskoistočnu državu koja je zahvaćena, kako je Svjetska banka opisala, jednom od najgorih svjetskih finansijskih kriza u posljednjih više od 150 godina.
Anatolij Čubajs, bivši visoki savjetnik Vladimira Putina koji je nedugo nakon invazije na Ukrajinu dao ostavku i napustio Rusiju, navodno se nalazi na intenzivnoj njezi u evropskoj bolnici.
Kako navodi AP, u bolnici je navodno završio zbog neurološkog poremećaja.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski saopštio je da bi ovogodišnja žetva mogla da bude upola manja od uobičajene, zbog ruske invazije na Ukrajinu.
"Ukrajinska žetva ove godine bi mogla da bude duplo manja od uobičajene", napisao je Zelenski na Tviteru.
On je naveo da je glavni cilj spriječiti globalnu prehrambenu krizu izazvanu ruskom invazijom.
"Ipak, pronalazimo načine da žitarice budu isporučene alternativnim kanalima", poručio je Zelenski.
Brod koji prevozi žito napustio je ukrajinsku luku Odesa i krenuo ka Libanu, saopštile su ukrajinske vlasti.
"Ukrajina je danas zajedno sa našim partnerima napravila još jedan korak u sprečavanju gladi u svijetu", rekao je ukrajinski ministar infrastrukture Oleksandr Kubrakov.
Brod "Razoni" koji je pod zastavom Sijera Leonea, prevozi 26.000 tona kukuruza.
Kubrakov je rekao i da je 16 natovarenih plovila zaglavljeno u ukrajinskim lukama od početka ruske invazije i da planiraju da luke povrate puni transportni kapacitet u narednim nedjeljama.
Dvije su osobe navodno povrijeđene u jutrošnjem granatiranju drugog po veličini ukrajinskog grada Harkiva.
Šef ukrajinske regionalne državne uprave, Oleg Sinegubov, jutros je saopštio da je Rusija napala naselje Saltiv u sjeveroistočnom dijelu grada ipozvao stanovnike da ostanu u skloništima.
Pozivajući se na podatke regionalnog centra za hitnu medicinsku pomoć, rekao je da su u granatiranju dvije osobe povrijeđene.
Rusija premješta veliki broj vojnika na jug Ukrajine radi borbi s ukrajinskom vojskom na novookupiranim područjima Krima, navodi zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne službe.
“Oni povećavaju broj svojih trupa, pripremaju se za našu kontraofanzivu i možda se pripremaju pokrenuti vlastitu ofanzivu. Jug je za njih ključan, prije svega zbog Krima”, rekao je.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski potvrdio je ove izvještaje u svom posljednjem obraćanju Ukrajincima,rekavši da Rusija premješta trupe s istoka na jug Ukrajine kako bi napredovala prema regionalnoj prijestonici Hersonu, kao i regiji Zaporožje.
"Sada ruska vojska pokušava ojačati svoje položaje u okupiranim područjima na jugu naše zemlje, povećavajući aktivnost u relevantnim područjima", rekao je, dodajući da "strateški, Rusija nema šanse dobiti ovaj rat".
Premještanje ruskih trupadolaze kao odgovor na ukrajinsku objavljenu kontraofanzivu za oslobađanje južnih okupiranih regija Herson i Zaporožje.Ukrajinske snage ponovno su zauzele desetine sela i gradova duž granice, prema vojnom guverneru regije, Dmitru Butriju, i napreduju prema glavnom gradu regije Hersonu.
Letonsko ministarstvo spoljnih poslova je zbog odluke navelo zatvaranje konzulata u Pskovu jer nije moguće izdati dozvole, prenosi letonski TV.net.
Gradonačelnik Nikolajeva Oleksandr Sjenkevič izvestio je da su se tokom noći 1. avgusta u raznim delovima grada čule eksplozije. Dodatne informacije nisu date.
Ukrajinska operativna komanda „Jug” saopštila je da je ukrajinska vojska ubila 52 ruska vojnika i uništila četiri tenka, osam oklopnih i vojnih vozila, kao i samohodnu artiljeriju i minobacače.
Prema ukrajinskom Centru za suzbijanje dezinformacija, Rusija je napala civilne ciljeve 60 puta više nego vojne ciljeve – 17.300 napada na civilne i 300 na vojne objekte.
Centar napominje da je više od 50% stambenih objekata u Mariupolju, Harkovu, Černjigovu, Buči, Sijerodonjecku i Lisičansku trenutno oštećeno ili uništeno.
