On je kazao da je Crna Gorae otvorila najveći broj poglavlja i da smo zaista bili lideri u predpristupnim pregovorima.
- Nažalost s obzirom na unutršanju političku podjelu u Crnoj Gori nije se uspjela utvrditi jasna vladina većina, te nije ostvaren napredak u pristupnim pregovorima - istakao je Varhelji.
Ukazao je na to da se u parlamentu usvajaju izmjene i dopune zakona koje su protivne mišljenju Venecijanske komisije i da se time ne približavamo ostvarenju ključnih prioriteta.
- Sljedeći korak za Crnu Goru je ispunjavanje unutrašnjih mjerila za pravnu državu - dakle klaster broj jedan - podvukao je Varhelji.
Evropski komesar za proširenje je poručio da Crna Gora ima metodologije a da sve zavisi od toga oće li ispuniti prioritete.
- Čuo sam da se parlament složio da dođe do imenovanja novih čalnova Ustavnog suda i nadam se da će to omogućiti izbore ovog proljeća. Na tim izborima bi trebalo da se izabere jaka većina koja će ostvariti napredak Crna Gore - rekao je Varhelji.
Poručio je da su izbori potrebni i da bi svi trebalo da stoje iza toga.
Prošla godina značajna za pristupanje zemalja Zapadnog Balkana
Mislim da je prošla godina bila značajna po pitanju proširenja, ocijenio je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji koji danas pred europarlamentarcima odgovara na pitanja o pristupanju zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
On je odgovorio na konstataciju da se čini da u nekim zemljama postoji smanjena podrška evropskom putu, odnosno da ona stagnira.
- Imamo tri nove zemlje kandidatkinje i uspjeli smo uspostaviti prvu međunarodnu konferenciju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom - rekao je Varhelji.
Evropski komesar za proširenje je poručio da fokus ne bi trebalo samo da bude na institucionalnim postupcima.
- Vrlo je teško uvjeriti te zemlje da nam se prodruže ako s naše strane nema napretka i zato je komisija počela da gura stvari i svaki korak koji napravimo ka proširenju je dobar korak - rekao je Varhelji.
Poručio je da je vrlo važno da se iz ovog doma čuju pozitivne poruke i da zemlje Zapadnog Balkana čuju da ovdje ima mjesta za njih.
- Ali to je povezano sa mnogim kriterijuma i ne može biti nikakvih prečica. To znači da postoji određeno takmičenje među zemljama u pristupanju EU. Nadam da će se stvari ubrzati - poručio je Varhelji.
Rekao je da čekaju da se u Bosni i Hercegovini (BiH) uspostave institucije.
- Zapravo sve napreduje dosta dobro i kad vidimo da su institucije uspostavljene onda ćemo se obartiti vladi i predsjedništvu republike srpske kako bismo uspostavili politički dijalog, poručio je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji koji danas pred europarlamentarcima odgovara na pitanja o pristupanju zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
On je kazao da je svrha svega toga svega da se uspostavi forum i tijelo gdje bi oni akteri institucija bili prisutni koji trebaju ispuniti prioritete.
- Dakle osam ključnih i 14 ostalih prioreiteta, ali za to su nam potrebne funkcionalne institucije - podvukao je Varhelji.
Što se tiče samog rada, on je kazao da će tu biti potrebna pomoć država članica sa najvećim znanjem, a kako je dodao jedna od njih će biti Slovenija.
- Slovenska vlada nam se obratila i sa njima raspravljamo o tome kako na najbolji mogući način iskoristiti njihovu pomoć - dodao je Varhelji.
Kazao je da su to složene reforme i da nije važno zakonodavstvo - već sprovođenje tok zakonodavstva.
Evropski parlament prošlog mjeseca usvojio je Rezoluciju o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici, u kojoj se zahtijeva nezavisna i nepristrasna istraga protiv komesara Varhelija.
Poslanici žele da se ispita da li ponašanje i politike koje sprovodi Komesar za susjedstvo i proširenje predstavljaju kršenje Kodeksa ponašanja za članove Komisije i komesarovih obaveza definisanih Ugovorima.
Iz parlamentarne grupe Socijalista i demokrata (S&D) koja je druga po zastupljenosti u EP sa 145 poslanika, navode da komesar Varhelji "dosljedno umanjuje značaj napada predsejdnika Srbije Vučića na demokratiju" i, da je navodno, čak pomagao separatističke akcije Milorada Dodika u Bosni i Hercegovini.
Evropski parlament u novembru 2022. usvojio je preporuke o novoj strategiji EU za proširenje, u kojoj se navodi da je politika proširenja „najefikasniji instrument vanjske politike EU i jedna od najuspješnijih politika Unije“.
