Ovo je posljednji pokušaj Ujedinjenog Kraljevstva da odvrati ruskog predsjednika Vladimira Putina od napada na Ukrajinu. Najava sankcija je uslijedila nakon što je Britanija saopštila da je voljna da razmjesti dodatne snage u Estoniji i drugim NATO saveznicima u istočnoj Evropi.
“Uvešćemo novi zakon da bismo mogli da pogodimo mete, uključujući one koje su ključne za kontinuitet Kremlja i ruskog režima”, rekla je Tras za Bi-Bi-Si.
“Cijena invazije na Ukrajinu će biti žestoka, a mi bismo targetirali ruske finansijske institucije, energetske kompanije, oligarhe bliske Kremlju.”
Očekuje se da početkom ove nedjelje Kijev posjete i šefica britanske diplomatije i britanski premijer Boris Džonson uprkos pritisku s kojim se suočava Dauning strit zbog “partigejt skandala”. Očekuje se da izvještaj više državne službenice Sju Grej, koja predvodi istragu u vezi s tim pitanjem, bude objavljen danas.
Kako je prenio Gardijan, izvori iz Ministarstva spoljnih poslova su saopštili da postojeći režim sankcija omogućava Ujedinjenom Kraljevstvu da targetira samo one koji su povezani sa destabilizacijom Ukrajine dok će novi zakon dozvoliti širenje targetiranja “strateških interesa” Rusije.
Zakon će vjerovatno morati po brzom postupku da se progura u Parlamentu, pošto je oko 100.000 ruskih vojnika nagomilano u Rusiji i susjednoj Bjelorusiji, stvarajući, kako je Tras ocijenila, “pravu prijetnju invazijom”.
Vlada je optužena da je dozvolila nesmetani protok novca povezanog s Kremljom kroz London, a u pojedinim slučajevima da pojedinci povezani s Rusijom daju donacije vladajućoj partiji.
Centar za američki napredak, američka ekspertska grupa bliska predsjedniku SAD Džozefu Bajdenu, upozorila je da će “iskorjenjivanje oligarha povezanih s Kremljom biti izazov s obzirom na bliske veze između ruskog novca i vladajuće Konzervativne stranke, štampe i njene finansijske industrije i industrije nekretnina”.
Ekspertska grupa je predložila uspostavljanje zajedničke radne grupe SAD i Ujedinjenog Kraljevstva u cilju “podsticanja snažnijeg djelovanja britanske vlade”. “
Činimo više. Uvodimo novi zakon”, rekla je Tras za Bi-Bi-Si, upitana za izvještaj ekspertske grupe.
Britanija je zajedno sa SAD intenzivirala svoju retoriku o prijetnji Rusije Ukrajini, pri čemu je London prošle nedjelje upozorio na moguću zavjeru o državnom udaru. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je relativizovao rizik, tvrdeći da se Kijev od 2014. suočava s konstantnom vojnom prijetnjom od Moskve.
Rusija negira da planira napad iako je Kremlj saopštio da nije zadovoljan prošlonedjeljnim odgovorom SAD na njegove zahtjeve u domenu bezbjednosti. Moskva želi da se Ukrajina nikada ne pridruži NATO i zahtijevala je povlačenje vojnih snaga iz zemalja bivšeg Varšavskog pakta u istočnoj Evropi.
Britanija je juče izgleda ponudila da udvostruči broj svojih vojnika u istočnoj Evropi dok je Bajden rekao da Vašington “u bližoj budućnosti” neće razmjestiti “previše” dodatnih snaga, najviše nekoliko hiljada.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je rekao juče da borbene trupe neće da uđu u Ukrajinu u slučaju napada Rusije.
“Nemamo planove da razmjestimo NATO borbene trupe u Ukrajini”, rekao je, a kasnije dodao. ”Postoji razlika između toga da neko bude NATO članica i snažan i visoko vrednovan partner kao što je Ukrajina.”
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov je rekao juče da Moskva želi odnose “međusobnog poštovanja” s Vašingtonom.
“Želimo dobre, ravnopravne odnose uz međusobno poštovanje sa SAD kao i sa svakom zemljom u svijetu”, rekao je Lavrov za Prvi kanal ruske televizije, prenio je moscowtimes.com, pozivajući se na AFP.
“Učeći iz gorkog iskustva, ne želimo da ostanemo u poziciji gdje se svakodnevno ugrožava naša bezbjednost.”
Lavrov je juče rekao da se linija odbrane NATO “i dalje pomijera ka istoku” i da je došla “veoma blizu Ukrajine”. On je dodao da bivša sovjetska republika Ukrajina “nije spremna” da se pridruži Alijansi i da “neće doprinijeti snaženju bezbjednosti NATO”.
