Naseljava ga etnička skupina Egun, čiji se ljudi uglavnom bave ribarstvom. Iako se procenjuje da ima čak 85 hiljada stanovnika, vjeruje se kako ih je zapravo mnogo više jer naselje nije zahvaćeno popisom stanovnika 2007. godine.
Štaviše, neki smatraju da se ukupan broj stanovnika Makokoa penje sve do 250 hiljada.
Neobično naselje postoji još od 19. vijeka, kada su u ovoj laguni podignute prve drvene nastambine. Počelo je kao ribarsko selo uz obalu, a brzo će prerasti u pravi grad na moru. Još prije samo 70 godina ovdje je postojala živahna zajednica, dok glavni grad Nigerije - Lagos nije bio ni djelić grada kakav je danas.
U svakoj kući živi između šest i deset ljudi. Ovdje postoje i dvije škole – jedna na kopnu, a druga na moru. Umjesto školskog busa, djecu svakoga jutra skuplja školski kanu.
Venecija Afrike zvuči egzotično i raskošno, ali ovo je daleko od raskoši. Jedina zajednička stvar koju Makoko ima s Venecijom je činjenica da su izgrađeni na moru.
Riječ je o naselju koje ima brojne karakteristike 'slumova' – životni uslovi su teški, vlada siromaštvo, infrastruktura je loša, drvenim barakama često prijeti opasnost od požara, higijena je upitna, voda nekvalitetna, vazduh zagađen, a većina kuća nema struju.
Foto: Profimedia/AFP/ CELIA LEBUR
Organizacija "Lekari bez granica" uspjela je jednom prilikom da postavi "plutajuću ambulantu", ali ona nije opstala duže od godinu dana.
Morska voda na kojoj leži nije duboka (riječ je o svega metar-dva dubine), ali zbog prljavštine je nemoguće vidjeti dno. Ovo definitivno nije mjesto na kojem želite da upadnete u more, pa kanu i čamac ovdje služe kao glavno prevozno sredstvo. U njima se odvija i sva trgovina, pa na vodi možete kupovati hranu, vodu i kućne potrepštine iz čamaca lokalnih prodavačica.
Iako problema ne nedostaje, zajednica se drži i prevladava opšta solidarnost. Zahvaljujući medijima, stekli su i pažnju svijeta, pa danas mnogi na putovanju Nigerijom žele da ih posjete i upoznaju.
Turisti s kamerama izazivaju opštu euforiju kod lokalne djece, koja nemaju često priliku da vide svu modernu tehnologiju, a moguće je čak i iznajmiti sobu ili apartman u nekoj od drvenih kuća na vodi. Ipak, kad se sve sabere, zajednica nema mnogo koristi od turizma.
Ako išta, moglo bi se reći da država misli kako Makoko šteti turizmu – ružan je to prizor koji se može videti s najfrekventnijeg mosta Lagosa. Stoga žele da ga se riješe. U 2012. godini dio kuća podignutih na štulama je uništen po odluci nigerijske vlade jer su podignute bespravno. Kao rezultat toga čak tri hiljade ljudi ostalo je bez krova nad glavom i mora pod nogama.
Foto:Shutterstock
Neke nevladine organizacije pokušale su da pruže pomoć kroz posljednjih deset godina. Promjene su male. Štaviše, neki mještani su skeptični prema idejama da se 'slum' sruši te da se izgrade nove kuće i zgrade. Smatraju da je njihov projekat inspirativan jer je riječ o nekoj vrsti "samoupravljanja" – ljudi su ovdje sami sebi izgradili domove i osigurali život, a sada bi preko njihovih leđa mogli da profitiraju trgovci nekretninama.
Do današnjeg dana još nije pronađeno rješenje koje bi zadovoljilo većinu. Stoga ćete, ako putujete u Lagos, i dalje imati priliku da vidite Makoko – šta god da o njemu mislili.
