Zbog toga što, navodno, nije izvršavala radne zadatke, odnosno nije formirala Školski odbor, Vukmanović je, kao i brojne njene kolege, prošle godine ostala bez funkcije direktorice. Međutim, disciplinski postupak protiv nje, kao i protiv njenih kolega nije vođen, niti joj je omogućeno da se izjasni o tim optužbama. Zato je Osnovni sud ocijenio da je pričinjena proceduralna povreda prilikom donošenja takvog rješenja.
To je potvrdio Viši sud, kao drugostepeni organ u ovoj pravnoj stvari, na sjednici vijeća održanoj 18. novembra ove godine i poništio kao nezakonito rješenje Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta od 12. jula 2021. godine.
„Utvrđeno je da je dana 12. juna 2021. godine na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju kojim je propisano da su direktori u obavezi da u roku od 30 dana formiraju školske odbore, koji će raspisati konkurse za rukovodioce ustanove, pa je shodno tome direktor bio u obavezi da preduzme radnje u vezi sa konstituisanjem školskog odbora u zakonom propisanom roku od 30 dana, tačnije do 12. jula. Utvrđeno je da su na sjednici nastavničkog vijeća zaposleni izabrali dva predstavnika, da je savjet roditelja izabrao svog predstavnika da je tužilja Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta poslala dopis kojim je tražila da Ministarstvo imenuje svoja dva predstavnika, na koji do isteka roka nije odgovoreno. U međuvremenu, utvrđeno je da je postojeći školski odbor vršio svoju funkciju, da je sazvan i da je na njemu donesen Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, usvojene su izmjene i dopune Statuta u skladu sa novim Zakonom i da je sve poslato na saglasnost Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta, na šta ono nije odgovorilo. Školski odbor nije mogao da se konstituiše zato što Ministarstvo nije imenovalo svoja dva predstavnika“, navedeno je u obrazloženju presude Višeg suda.
Dakle, kako se dodaje u obrazloženju, do 12. jula 2021. godine postojeći školski odbor je izvršio izmjene Statuta i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, drugotužene i uputio nadležnom ministarstvu radi davanja saglasnosti, kao logičan redoslijed radnji nakon donošenja izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju kojim je između ostalog promijenjena struktura članova školskog odbora.
Na osnovu svega navedenog zaključeno je da se novi školski odbor nije mogao konstituisati ako prethodno od nadležnog Ministarstva nijesu imenovani članovi školskog odbora, jer je, kako se napominje u obrazloženju, isključivo ministar nadležan da bira i razrješava predstavnike tog resora u školskom odboru, a ne direktor škole.
Stoga se direktoru ne može staviti na teret povreda radne obaveze kako je navedeno u osporenom rješenju tuženog, što ga čini i po ocjeni ovog suda, nezakonitim.
„S tim u vezi tužilji se ne može stavljati na teret nesazivanje sjednice na kojoj je trebalo da se konstituiše školski odbor, a kako to pravilno nalazi i prvostepeni sud, jer sazivanje konstitutivne sjednice novog školskog odbora nije bilo moguće, budući da nijesu bili izabrani novi članovi školskog odbora od strane Ministarstva. Neizbor predstavnika Ministarstva u školskom odboru ne može se staviti na teret tužilji, jer i nije u njegovoj nadležnosti. Kako je prema članu 73 stav 7 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju propisano da predstavnike ministarstva bira i razrješava ministar, tu zakonsku obavezu morao je da izvrši u skladu sa zakonom, a ne obrazovna ustanova, niti njen direktor, koji se nije morao obraćati ministarstvu da imenuje svoje predstavnike u školski odbor“, stoji u obrazloženju odluke Višeg suda.
Tužbeni zahtjev odbijen je u dijelu u kojem tužilja traži da se rasporedi na radno mjesto direktora JU OŠ „Jugoslavija” jer u toj školi ima zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme.
