Prema studiji, koju je konsultant predstavio na sastanku predstavnika crnogorske Vlade, Evropske komisije i međunarodnih finansijskih institucija u Briselu 12. septembra, samo tri investicione šeme mogu se razmatrati u okviru barem minimalnog povraćaja sredstava, odnosno isplativosti.
To su poboljšanje postojećeg putnog pravaca od Poda do granice, zatim kombinacija novoizgrađenog ili poboljšanog pravca Virpazar – Farmaci, kao i izradnja novog kombinovanog pravca dionice Smokovac – Mateševo.
»Konsulatant je naglasio da, sa gledišta saobraćajnog inženjeringa, postojeća dionica ka sjeveru Crne Gore jeste problem, koji će vremenom postati samo još ozbiljniji. U skladu sa navedenim, scenario ulaganja predstavljen je tako da uključuje simultanu izgradnju dionice Smokovac – Mateševo i poboljšanje postojećeg putnog pravca između Kolašina i granice«, navedeno je u Informaciji o sastanku koju je danas razmatrala Vlada javila je MINA-BUSINESS.
Investicioni plan, kako se dodaje, podrazumijeva troškove od oko 700 miliona EUR u periodu od pet godina.
Delegacija crnogorske Vlade ukratko je u Briselu predstavila ranije napore da modelom koncesije realizuje ovaj projekat i naglasila da, uprkos tome što ekonomske prognoze pokazuju relativno nisku isplativost u odnosu na dionice južno od Podgorice, postojeći put sjeverno od Podgorice predstavlja značajan problem i ključno usko grlo koje mora imati prioritet. Zbog svega toga Vlada želi prvo tu da investira.
Predstavnici Generalne direkcije EK za saobraćaj i mobilnost i međunarodnih finansijskih insitucija pozdravili su izradu studije koja je obezbijedila mnoštvo korisnih informacija, kako bi se donijela ova prilično teška odluka, gdje i kako investirati na koridoru.
Postavili su pitanje kako će ova investicija s obzirom na njenu veličinu uticati na ostala ulaganja i planove održavanja, kako u saobraćajnom, tako i u ostalim sektorima. Takođe su pokazali zabrinutost kako će se predložena investicija uklopiti u fiskalni okvir jer he veća od postojećih javnih investicija.
Predstavnici crnogorske delegacije obavezali su se, da u dogledno vrijeme, pokažu kako investicija ove veličine može biti sprovedena.
Predstavnik Generalne direkcije za ekonomska i finansijska pitanja je predočio mogućnost uspostavljanja Projektne kompanije (SPV), koja bi bila garant za preuzeti dug. Crnogorska delegacija je imala pitanje da li je javno-privatno partnerstvo i dalje opcija za realizaciju.
Iako je ovaj model moguć, Evropska investiciona banka (EIB) preporučuje tradicionalnu javnu nabavku i nastojanje da se primijeni pristup javnog finansiranja. U svakom slučaju je istaknuta mogućnost naplate putarina na bilo kojoj poboljšanoj dionici koridora, što treba pažljivo razmotriti tokom dalje pripreme.
Predstavnik EIB-a je kazao da su, uprkos preporukama banke da treba finansirati dionicu koja je u ekonomskom smislu pouzdanija (dionica južno od Podgorice), svjesni i razumiju Vladin fokus na dionicu sjeverno od Podgorice.
»U tom smislu, dobrodošao je zvanični zahtjev prema EIB-u za podršku u finansiranju ove dionice, koji bi njima omogućio da se započne procedura procjene projekta. Procjena ipak, ne može biti kompletirana dok se ne obezbijedi dalja projektna dokumentacija i procjena uticaja na životnu sredinu«, navodi se u Informaciji.
Predstavnik Svjetske banke skrenuo je pažnju na dugu istoriju razvoja projekta. A najskorija tehnička studija, koju je Scott Wilson pripremio uz podršku EIB-a za SEETO putni pravac 4-Investicioni plan, poslužiće, kako je naveo, i kao osnov za ažuriranje regionalne saobraćajne strudije na nivou regiona zapadnog Balkana.
Takođe, naglasio je da je moguća tehnička pomoć saobraćajnom sektoru Crne Gore, pa čak i ograničeni iznos novca može biti obezbijeđena od Svjetske banke, ali će vjerovatno biti usmjerena na pitanja koja su povezana sa sigurnosti saobraćaja.
Predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) su takođe svjesni činjenice da ovaj pravac predstavlja najvažniji projekat Vlade Crne Gore.
U principu, EBRD može razmotriti neku vrstu podrške glavnoj investiciji u kontekstu zajedničkog djelovanja sa EIB-om, uz demonstriranje raspoloživosti fiskalnog okvira.
Predstavnik Generalne direkcije za proširenje odgovarajući na pitanje o mogućnosti upotrebe IPA sredstava za finansiranje ovog projekta, ukazao je na trenutnu činjenicu da dogovoreno da konačni izvještaji prezentovane studije budu proslijeđeni svim involviranim stranama, da Vlada Crne Gore razmotri upućivanje formalnog zahtjeva za finansiranje međunarodnim finansijskim institucijama i da se razmotri potreba kako dalje napredovati u pripremi projekta, uključujući i potencijalni grant od Investicionog okvira zapadnog Balkana (WBIF) u jednom dijelu.
Tender za izbor graditelja autoputa do granice sa Srbijom bio je raspisan u oktobru 2008.
Projekat su do sada bezuspješno pokušavali da započnu hrvatski konzorcijum na čelu sa Konstruktorom, grčko-izraelski konzorcijum Aktor-HCH, kao i kineske kompanije.
