U obrazloženju Vlade se navodi da je direktor Uprave policije Brđanin ponovo smijenjen nakon što je uhapšen jedan od njegovih najbližih saradnika Dejan Knežević, ali i više policijskih službenika, zbog sumnje da su sarađivali sa kriminalnim strukturama.
"Ministar unutrašnjih poslova je, na osnovu člana 9 stav 2 Zakona o unutrašnjim poslovima, podnio Vladi Crne Gore predlog da Zoranu Brđaninu, direktoru Uprave policije, prestane mandat, prije isteka vremena na koje je postavljen. U predlogu u bitnom navodi se da imenovani obavlja funkciju direktora Uprave policije od 16.08.2021. godine, da je Specijalno državno tužilaštvo, vršenjem poslova iz svoje nadležnosti, lišilo slobode više policijskih službenika Uprave policije, među kojima i v.d. pomoćnika direktora policije za Sektor za borbu protiv kriminala, te da je istima određen pritvor zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije", navodi Vlada.
Nadalje navodi se je na VII vanrednoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost od 28.03.2023. godine, a nakon policijsko-tužilačke akcije, konstatovano da je stanje u bezbjednosnom sektoru sa akcentom na Upravu policije, veoma loše, kojom prilikom je, kako navode u Rješenju, zaključeno da je neophodno izvršiti kadrovske, organizacione i druge promjene u cilju izgradnje integriteta i uspostavljanja povjerenja kod građana i međunarodnih partnera.
"Na istoj sjednici Vijeće je preporučilo Vladi da otkloni smetnje u bezbjednosnom sektoru. Nadalje, u predlogu se navodi da je obaveza u radu Policije, Kodeksa etike Policije, očuvanje, afirmacija i unapređenje dostojanstva i ugleda policijskih službenika, jačanje povjerenja građana u rad Policije. Na osnovu navedenog, ministar unutrašnjih poslova predlaže da Vlada, imajući u vidu ozbiljno narušeno funkcionisanje Policije uzrokovano neadekvatnim rukovođenjem istom, utvrdi prestanak mandata Zoranu Brđaninu, direktoru Uprave policije, a prije isteka vremena na koje je postavljen. Nadalje se navodi da je imenovanom nakon sprovedenog ispitnog postupka sa ovlašćenim licem u Ministarstvu unutrašnjih poslova, ponuđeno raspoređivanje na drugo radno mjesto u Policiji ali isti nije prihvatio. Takođe, imenovani je podnio zahtjev za ostvarivanje prava na naknadu po prestanku funkcija, i isti mu je odobren", navodi Vlada u Rješenju.
0Članom 16 u stavu 3 Zakona o unutrašnjim poslovima propisano je da ukoliko nadležni skupštinski odbor ne prihvati posebni izvještaj Direktora o rezultatima Policije u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ministar može pokrenuti postupak razrješenje direktora Uprave policije.
"S tim u vezi, donoseći Rješenje u ponovljenom postupku, Ministarstvo unutrašnjih poslova od Skupštine Crne Gore zatražilo je informaciju o tome da li su posebni izvještaji direktora Uprave policije prihvaćeni od strane Odbora za odbranu i bezbjednost. Skupština je dana 19.07.2023. godine dostavila informaciju od nadležnog Odbora. Naime, navedenom informacijom br. 00- 32-5/23-130/1 od 18.07.2023. godine, Ministarstvo je obaviješteno da ni Izvještaj od 19.05.2022. godine, niti izvještaj od 24.11.2022. godine nijesu bili predmet razmatranja Odbora, uprkos činjenici da je od njihovog podnošenja prošlo 14, odnosno 8 mjeseci. Takođe, budući da je ustaljena pravna praksa da javnopravni organ, u konkretnom Skupština Crne Gore, preko svog nadležnog Odbora, ima zakonsku dužnost da razmatra dostavljene posebne izvještaje, a kako nije propisan poseban rok, to mora učiniti u razumnom roku, tokom svojih sjednica, što kako je evidentno Odbor nije učinio više od 14 mjeseci, iako je parlament bio u zasijedanju", navodi se u Rješenju.
Cijeneći, kako navode iz Vlade, da se radi o ovako esencijalnom i delikatnom pitanju, koje se na najozbiljniji način tiče nacionalne bezbjednosti i na nju direktno utiče, te uzimajući u obzir protek svakog razumnog roka za razmatranje ovih izvještaja, mora se uzeti pretpostavka da skupštinski odbor nije prihvatio ove izvještaje.
"U prilog ovome i sudska praksa Upravnog suda koja u Presudi U. br. 3274/21 ustanovljava da se, ukoliko zakonom nije propisan poseban rok, što je ovdje slučaj, razumnim rokom ima smatrati 20 dana od dana podnošenja. Stoga se ima smatrati da Ministarstvo unutrašnjih poslova ovo uzima kao neprihvatanje izvještaja, a imajući u vidu neracionalno dug protok vremena, jer prvi izvještaj koji je dostavljen prije 14 mjeseci, a pokrivao je period od 6 mjeseci prethodnog rada Uprave policije, nije razmatran, nakon čega je dostavljen i novi izvještaj (drugi), koji takođe nije razmatran, a kod nesporne činjenice da je Vijeće za nacionalnu bezbjednost na svojim sjednicama zaključilo alarmantno loše stanje u Upravi policije. Stanje u Policiji nakon sprovođenja akcije hapšenja policijskih službenika, kao i narušeno opšte stanje rada Policije, a budući da se radi o činjenicama koje su bile opštepoznate, ukazivalo je na neophodnost hitnog razmatranja ovih posebnih izvještaja pred skupštinskim Odborom, koje je izostalo", piše u rješenju.
Upravni sud je, dodju, prilikom poništavanja prvobitnog Rješenja, razloge za poništaj bazirao na pretpostavci da Uprava policije ne predstavlja organ uprave, te da, sljedstveno tome, ni direktor te Uprave nije starješina organa u smislu zakona, zbog čega se na njega navodno ne mogu odnositi pravila o razrješenju propisana Zakonom o državnim službenicima i namještenicima.
"Naime, članom 2 stav 1 Zakona o državnoj upravi propisano je da poslove državne uprave vrše ministarstva i drugi organi uprave. Osim njih, pojedine poslove državne uprave može vršiti i lokalna samouprava, odnosno pravna lica (tzv. nosioci javnih ovlašćenja), ukoliko su im ti poslovi povjereni zakonom, odnosno aktom Vlade, što ovdje evidentno nije slučaj, jer Uprava policije niti je organ lokalne samouprave, niti je delegirani nosilac javnih ovlašćenja. Takođe, samorazumljivo je da Uprava policije nije ni ministarstvo. Činjenica da zakon nije ostavio mjesta sumnji, jasna je, naročito iz odredbe člana 26 istog Zakona koja u stavu 1 propisuje da se organ uprave osniva za poslove izvršavanja zakona i drugih propisa, odnosno za vršenje pretežno stručnih i sa njima povezanih upravnih poslova u pojedinim oblastima", navode iz Vlade.
Dodatno, kako obrazlažu, karakter organa uprave koji je presudom osporen Upravi policije vidimo i u stavu 2 istog člana kojim je predviđeno i da je organ uprave samostalan u vršenju poslova iz svoje nadležnosti i upravljanju ljudskim resursima u skladu sa zakonom, a odgovoran je ministarstvu nadležnom za upravnu oblast u kojoj vrši poslove.
"Konačno, članom 26 stav 4 Zakona o državnoj upravi utvrđeno je da naziv organa uprave, po pravilu, sadrži riječ "uprava" što je ekplicitan slučaj kada je i Uprava policije u pitanju, kako je to i propisano u članu 9 stav 2 Zakona o unutrašnjim poslovima. U konkretnom, prostim uvidom u odredbe Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, vidi se veoma jasno da Ministarstvo vrši samo prateće, pomoćne, normativne i poslove nadzora i kontrole nad obavljanjem same policijske djelatnosti, što Upravni sud propušta da uoči. Vlada stoji na stanovištu da u suprotnom za Upravu policije ne bi važilo jedno od osnovnih načela funkcionisanja državne uprave propisano u članu 9 Zakona, a to je načelo kontrole rada organa državne uprave. Kontrola rada organa državne uprave ostvaruje se vršenjem upravnog i drugog nadzora, sudskom kontrolom i drugim oblicima kontrole, u skladu sa zakonom", piše u obrazloženju Vlade.
Uprava policije, dodaju, ne samo da, na uobičajen način, podliježe kontroli rada ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove i sudskoj kontroli, već i posebnom vidu parlamentarne kontrole, budući da direktor Uprave policije podnosi nadležnom radnom tijelu Skupštine poseban izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, dva puta godišnje, sve u skladu sa članom 9 stav 9 Zakona o unutrašnjim poslovima, čime Uprava policije ne samo da ispunjava sve uslove potrebne da bi se neki organ smatrao organom uprave, a direktor policije starješinom tog organa, već konstituiše, na određeni način, idealni model organa javne uprave.
"Na osnovu člana 33 Zakona o državnoj upravi, da bi jedno lice moglo biti smatrano starješinom organa uprave potrebno je da ga imenuje Vlada, na predlog resornog ministra u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava, obaveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. Sve ovo, uz dodatne specifičnosti konkretnog rada Policije, i posebne uslove koje propisuje član 9 Zakona o unutrašnjim poslovima, eksplicitno je potvrđeno i kod imenovanja direktora Uprave policije. Sa svega gore navedenog, Vlada je odlučila kao u dispozitivu Rješenja", navode iz Vlade.
