Vlada je, na danas održanoj 70. sjednici kojom je predsjedavao premijer mr Milojko Spajić, utvrdila Predlog zakona o o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu.
Donošenju ovog Zakona se pristupilo radi prevazilaženja problema koji su se pojavili u praktičnoj primjeni ovog propisa, a koji su uticali na efikasnost upravnog spora i djelotvornost sudske zaštite. Teškoće su se ogledale u povećanom prilivu predmeta pred Upravnim sudom, značajnoj operećenosti rada sudija ovog suda, značajnom broju održavanja usmenih rasprava, povećanju broja kontrolnih zahtjeva za ubrzanje postupka i značajnim iznosima koji se plaćaju za povredu prava na suđenje u razumnom roku u upravnom postupku i upravnom sporu.
U cilju prevazilaženja navedenih problema iniciran je projekat sa OECD/SIGMA organizacijom sa svrhom unaprjeđenja rada suda, kao i za usklađivanje domaćih zakona sa evropskim upravno-pravnim okvirom. Tokom ovog projekta izrađene su dvije analize u sklopu kojih je sprovedena preliminarna procjena funkcionisanja Zakona o upravnom sporu, kao i identifikovanje problema vezanih za njegovu primjenu. Analize su ukazale da je potrebno pristupiti izmjenama ovog zakona kako bi se doprinijelo poboljšanju efikasnosti rada suda i iz razloga usklađivanja sudske prakse sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, posebno kada se radi o pružanju sudske zaštite u razumnom roku kako je to predviđeno članom 6 stav 1 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava.
U krajnjem, navedene izmjene imaju za cilj povećanje djelotvornosti rada suda, posebno u pogledu stope ažurnosti i dužine trajanja postupka, kao i obezbjeđenje prava građana na suđenje u razumnom roku.
Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama o dopunama Zakona o muzejskoj djelatnosti. Postojeći Zakon o muzejskoj djelatnosti do sada nije prolazio koz postupak izmjena i dopuna. Međutim, poslednjih godina uočene su određene nedoumice u praksi, pa se pristupilo preciziranju pojedinih zakonskih normi, tako da će se izmjenama odredbi ovog Zakona unaprijediti postojeći normativni okvir, što predstavlja ključni osnov za uspostavljanje i primjenu savremenih standarda u muzejskoj djelatnosti, posebno kada su u pitanju OSI. Kako je istaknuto, razlozi za izradu teksta izmjena i dopuna su uvođenje rodne senzitivnosti, preciziranje pojimova i definicija iz oblasti muzejske djelatnosti, a u skladu sa praksom, preciziranje osnivanja muzeja vjerskih zajednica kao i adekvatno usaglašavanje materjalnih i kaznenih normi.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bilbliotečkoj djelatnosti. Bibliotečka djelatnost je predmet ragulative evropskog zakonodavstva i potvrđenih međunarodnih konvencíja, a predmet ovih izmjana i dopuna je usaglašavanje sa Zakonom o potvrđivanju Marakeškog ugovora za olakšanje pristupa objavijenim djelima za osobe koje su slijepe, slabovide ili imaju druge poteškoće u korišćenju štampanih materijala. Naime, Zakon o potvrđivanju Marakeškog ugovora za olakšanje pristupa građi za osobe koje su slijepe, slabovide ili imaju druge poteškoće u korišćenju štampanih materijala, poziva se na principe nediskriminacije, jednakih mogućnosti, pristupačnosti i njihovog potpunog i efikasnog učešća i uklapanja u društvo, a koji su proklamovani i u Univerzalnoj deklaraciji o Ijudskim pravima i Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom.
Činjenica je da postoje prepreke sa kojima se suočavaju osobe oštećenog vida i druge kategorije osoba sa poteškoćama u korišćenju štampanih materijiala prilikom pristupa objavijenoj građi, pa se ukazala potreba za uvećanjem broja građe u pristupačnim formatima, te unapređenjem prometa takve građe, kako u zemlji, tako i putem razmjene sa drugim zemljama. Potrebno je, dakle, normativno uvažiti te novine, kao i ispuniti pomenutim Ugovorom preuzete obaveze, te pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o bibliotečkoj djelatnosti. Shodno navedenom, slijedi da je JU Biblioteka za slijepe Crne Gore ne samo najbolji već i jedini mogući subjekt koji novim Zakonom o bibliotečkoj djelatnosti treba da bude prepoznat kao matična ustanova za sva odjeljenja i biblioteke pristupačnih formata u Crnoj Gori.
Navedena ustanova treba da dobije status u skladu sa odredbama Marakeškog sporazuma, koja će sprovoditi i nadgledati proces registracije ovlašćenih subjekata za proizvodnju pristupačnih formata, te obavljati kontrolu njihovog rada, kao i kontrolu ispisa naziva Ijekova i drugih artikala u javnoj upotrebi, koji su označeni Brajevim pismom.
Donijeta je Uredba o uslovima i postupku za ostvarivanje prava na oslobođenje od plaćanja uvoznih dažbina. Usvajanjem Carinskog zakona 30. jula 2022. godine, javila se potreba za donošenjem nove uredbe koja će na bllži način propisati uslove i postupak za ostvarivanje prava na oslobođenje od plaćanja uvoznih dažbina, čime će se dodatno unaprijediti regulatorni okvir u ovoj oblasti.
Predloženim propisom stvaraju se uslovi za ostvarivanje prava na oslobođenje od plaćanja uvozne dažbine prilikom uvoza robe u Crnu Goru u skladu sa evropskim standardima. Imajući u vidu činjenicu da je važeća uredba koja tretira ovu materiju u najvećoj mjeri usglašena sa evropskim propisom, ovom uredbom će se unaprijediti i razjasniti dileme i pitanja koja su identifikovana u praksi. Takođe, tekst propisa će se dodatno tehnički poboljšati.
Promjene se predlažu u dijelu dokazivanja prava na oslobođenje od plaćanja dažbina na osnovu međunarodnih ugovora, na način da se uz zahtjev za oslobođenje carinskom organu podnose potvrde organa državne uprave nadležnog za oblast za koju se realizuje projekat, da roba ispunjava uslove za oslobađanje od plaćanja uvozne dažbine, u cilju pojednostavljivanja postupaka uvoza oslobođene robe. Dodat je novi član kojim je predviđen način oslobođenja od plaćanja uvozne dažbine kada je u pitanju roba koja se uvozi za potrebe diplomatsko konzularnih predstavništava i njihovih članova, a koja ovo pravo ostvaruju na osnovu Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. U ovom segmentu posebna novina je propisivanje obrazaca potvrda o oslobođenju koje izdaju nadležni organi, što će olakšati i ujednačiti način ostvarivanja ovog prava.
Vlada je usvojila Informaciju o plaćanju naknade KfW banci za produžetak roka raspoloživosti kreditnih sredstava za projekat Vodosnadbijevanje i odvođenje otpadnih voda u primorskom regionu faza V i V-2 i prihvatila pismo KfW banke u vezi sa produžetkom roka raspoloživosti sredstava iz kredita.
Riječ je o jednom od ključnih infrastrukturnih projekata koji se od 2003. godine realizuje u Crnoj Gori u saradnji Vlade Crne Gore, Njemačke razvojne banke (KPW) i primorskih opština Herceg Novi, Kotor, Bar, Ulcinj i Tivat. Cilj ovog projekta je unapređenje vodovodne i kanalizacione infrastrukture u ovim opštinama, kako bi se osigurala efikasnija usluga vodosnabdijevanja, kvalitetnija ekološka zaštita i održivost turističkih kapaciteta. Projekat se realizuje u više faza finansiranih kroz kreditne aranžmane sa KfW bankom, a trenutno aktivne faze, faza V i faza V komponenta 2 (faza V-2), obuhvataju ukupna sredstva od 64,8 miliona eura. Ukupan procenat iskorišćenosti kreditnih sredstava iz faza V i V-2 iznosi svega 39,1%, što ukazuje na ozbiljna kašnjenja u realizaciji. Pored administrativnih prepreka i sporog napretka na terenu, projekat se suočava sa povećanim troškovima uzrokovanim inflacijom i promjenama cijena na globalnom tržištu građevinskih materijala.
Takođe, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja i usklađivanje dokumentacije dodatno komplikuju situaciju, produžavajući rokove i stvarajući potrebu za dodatnim finansijskim sredstvima. Kako je projekat još uvijek u toku, i predmetnim opštinama je na raspolaganju iznos od 38,68 miliona eura koji nije povučen do predviđenog roka, KfW banka je dala saglasnost za produženje roka raspoloživosti kreditnih sredstava do 30. decembra 2027. godine.
Vlada je usvojila Informaciju o Planu davanja koncesija za deteljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina za 2025. godinu i donijela Plan davanja koncesija, s Izvještajem sa javne rasprave. Na osnovu prethodnih analiza i procjena, u Plan su uvršteni sljedeći lokaliteti:
1. Ležište nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena „Darza“, Opština Ulcinj;
2. Ležište nemetalične mineralne sirovine arhitektonsko-građevinskog kamena „Žoljevica“, Opština Andrijevica;
3. Lokalitet nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena „Martinovići“, Opština Gusinje;
4. Lokalitet nemetalične mineralne sirovine arhitektonsko-građevinskog kamena „Kalica“, Opština Petnjica;
5. Ležište nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena „Jagnjilo“, južni obod ležišta "Rajčevo brdo", Opština Pljevlja;
6. Ležišta energetske mineralne sirovine mrkolignitnog uglja „Pljevaljskog ugljenog basena“ (Potrlica, Kalušići, Grevo i Rabitlje), s pratećim mineralnim sirovinama (laporac i glina), Opština Pljevlja;
7. Ležište energetske mineralne sirovine mrkolignitnog uglja „Mataruge", Opština Pljevlja;
8. Ležište energetske mineralne sirovine mrkolignitnog uglja „Ljuće – šumanskog ugljenog basena, revir „Ljuće II“, Opština Pljevlja;
9. Tehnogeno ležište cementnog laporca „Jagnjilo“, Opština Pljevlja;
Na sjednici je ocijenjeno da uvrštavanje navedenih lokaliteta u Plan davanja koncesija za 2025. godinu omogućava dalji razvoj rudarskog i industrijskog sektora, kao i stabilnost elektroenergetskog sistema, u skladu sa načelima održivosti i nacionalnim strateškim ciljevima. S obzirom na to, da ugovor zaključen između Vlade Crne Gore i Rudnik ugija a.d. Pljevlja o eksploataciji mrkolignitnog uglja na eksploatacionom polju „Pljevaljski ugljeni basen" ističe 15. juna 2025. godine, koncesionar se, kako je pojašnjeno, obratio Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa s inicijativom za pokretanje postupka dodjele nove koncesije na prostoru „Pljevaljskog ugljenog basena" (Potrlica, Kalušići, Grevo i Rabitlje), ležišta „Mataruge" i revira „Ljuće II“ koje se nalazi u okviru Ljuće-šumanskog basena, kao i ležišta nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena „Jagnjilo“, južni obod ležišta „Rajčevo brdo“, Opština Pljevlja.
Usvojena je Informacija u vezi sa problematikom neisplaćenih potraživanja bivših radnika Petoljetke. U diskusiji je istaknuto da nakon što je 2006. godine uveden stečaj nad bivšim preduzećem „Prva Petoljetka" AD Bijelo Polje, imovina ovog preduzeća je prodata na IV tenderu za iznos od 1.651.000 eura, a da je od ukupnog iznosa stečajne mase, radnicima isplaćeno 1.377.868 eura na ime neisplaćenih zarada. Ukupni rashodi u stečajnom postupku iznosili su 1.660.154 eura, a nakon njihovog podmirenja, preostala pozitivna razlika iznosila je 504 eura.
Obračun obezbijeđenih potraživanja radnika vršen je prema Zakonu o prinudnom poravnanju, stečaju i likvidaciji, koji je predviđao maksimalan iznos od 5.000 eura neto po radniku. Iako je u to vrijeme bio na snazi Zakon o insolventnosti privrednih društava koji je predviđao mogućnost obračuna zarada do 10.000 eura bruto po radniku, zbog nedostatka sredstava u stečajnoj masi, obračun je izvršen prema starom zakonu, što je dovelo do toga da radnici nisu isplaćeni u punom iznosu. Radnici su bili uskraćeni za ukupno 487.545 eura. Opština Bijelo Polje je pomogla u ovoj isplati radnicima do zakonski utvrđenog maksimuma, iznosom od 345.580,81 eura. Preostali iznos koji nije mogao biti isplaćen iz stečajne mase, iznosi 141.964,76 eura, za ukupno 191 radnika.
U skladu sa tim, zadužuje se Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga da preduzme korake za pronalaženje rješenja po pitanju neisplaćenih potraživanja za 191 radnika „Prve Petoljetke“ AD Bijelo Polje.
Vlada je usvojila Informaciju o trenutnom stanju i potrebi sprovođenja kratkoročnih mjera revitalizacije plaže i izgradnje vještačkih nasipa – dina radi prevencije štete na imovini HTP „Ulcinjska rivijera“ AD Ulcinj izazvane erozijom na Adi Bojani. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da, shodno Ugovoru o poslovno-tehničkoj saradnji od 24.02.2025. godine angažuje DOO „Zaštita prostora Crne Gore“ i u što kraćem roku realizuje projekat izgradnje vještačkih nasipa – dina, kao i revitalizaciju plaže u cilju prihranjivanja iste, kao privremene sezonske mjere zaštite plaže na Adi Bojani, korišćenjem sredstava budžeta tog ministarstva.
Za izvođenje radova koristiće se materijal (pijesak) deponovan na Adi Bojani. Rok za izvođenje radova na revitalizaciji plaže u cilju prihranjivanja iste je 10 radnih dana, a radove je potrebno započeti u roku od 10 dana od dana usvajanja predmetne Informacije. Rok za izvođenje radova na izgradnji vještačkih nasipa - dina je 20 radnih dana, a radove je potrebno započeti po završetku ljetnje turističke sezone, u oktobru 2025. godine.
Takođe, zadužuje se Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore da obezbijedi stručni nadzor tokom izvođenja radova na izgradnji vještačkih nasipa - dina i revitalizaciji plaže u cilju prihranjivanja iste, a Ministarstvo turizma da u saradnji sa HTP „Ulcinjska rivijera“ AD, u periodu izvođenja radova, radnicima DOO „Zaštita prostora Crne Gore“ obezbijedi smještaj i ishranu.
Utvrđen je Predlog amandmana na Predlog Zakona o uređenju prostora. Riječ je o četiri amandmana, pri čemu se Amandmanom 1 predlaže, u skladu sa predlogom Evropske komisije, dorada norme člana 36 stav 1 sa podacima koji su neophodni za pomorsko prostorno planiranje poput morskih fizičkih, ekoloških, društveno-ekonomskih podataka, a radi usaglašavanja sa Direktivom 2014/89/EU o uspostavljanju okvira za prostorno planiranje morskog područja.
Amandman 2 – Odredbom člana 51 stav 1 Predloga zakona uređeno je donošenje lokalnih planskih dokumenata od strane Vlade i definisana dva slučaja u kojima Vlada može donijeti lokalni planski dokument. Ovim amandmanom predlaže se i slučaj kada je to neophodno za realizaciju strateških razvojnih investicija koji su od javnog interesa u skladu sa posebnim zakonom. Predloženim amandmanom stvaraju se preduslovi za plansku razradu prostora od strane Vlade, shodno novom Zakonu.
Amandmanom 3 se predlaže, u skladu sa predlogom Evropske komisije, preciziranje norme člana 52 stav 2 Predloga zakona o uređenju prostora, o potrebi vršenja revizije planskog dokumenta kojim se uređuje obalno područje i područje mora, a radi usaglašavanja sa Direktivom 2014/89/EU o uspostavljanju okvira za prostorno planiranje morskog područja.
Amandman 4 – Odredbom člana 70 Predloga zakona definisana je naknada za građenje, koja se plaća za osnovno komunalno opremanje građevinskog zemljišta, slučajevi kada se ova naknada ne plaća odnosno kada se može umanjiti, kao i druga pitanja od značaja za naknadu za građenje. U cilju sveobuhvatnog i preciznog uređivanja ovog pitanja, bilo je potrebno definisati hotele sa pet zvjezdica kao objekte koji su oslobođeni plaćanja naknade, za građenje, i dodatno urediti situaciju kada hotel sa pet zvjezdica posluje po kondo odnosno mješovitom modelu poslovanja.
Vlada je donijela Odluku o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana Petnjica i Odluku o određivanju rukovodica izrade i visini naknade za rukovodioca i stručni tim za izradu Izmjena i dopuna DUP. Površina zahvata Izmjena i dopuna DUP-a iznosi cca 23,59 ha. Za Izmjene i dopune DUP-a radiće se strateška procjena uticaja na životnu sredinu u skladu sa Zakonom o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. Finansijska sredstva potrebna za izradu lzmjena i dopuna DUP-a obezbijediće se iz Budžeta Crne Gore u iznosu od 20.000 eura. Rok za izradu Izmjena i dopuna DUP-a je šest mjeseci od dana potpisivanja ugovora sa rukovodiocem izrade planskog dokumenta, a cilj izrade Izmjena i dopuna DUP-a je stvaranje planskih pretpostavki za organizaciju i uređenjeovog prostora u smislu zadovoljavanja potreba korisnika prostora.
Donijeta je Odluka o izradi Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Opštine Šavnik i Odluku o određivanju rukovodica izrade i visini naknade za rukovodioca i stručni tim za izradu Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana. Orjentacioni obuhvat Izmjena I dopuna PUP-a iznosi oko 554,69 km2. Cilj izrade Izmjena i dopuna PUP-a je obezbijedjivanje planskih preduslova za uređenje i izgradnju kroz sveobuhvatno i racionalno sagledavanje značaja predmetnog prostora i utvrđivanje optimalnog opsega izgradnje, a na osnovu planskih opredjeljenja, smjernica i kriterijuma sadržanih u planskoj dokumentaciji viśeg reda.
Za Izmjene i dopune DUP-a radiće se strateška procjena uticaja na životnu sredinu u skladu sa Zakonom o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. Finansijska sredstva potrebna za izradu lzmjena i dopuna DUP-a obezbijediće se iz Budžeta Crne Gore u iznosu od 70.000 eura. Rok za izradu Izmjena i dopuna DUP-a je šest mjeseci od dana potpisivanja ugovora sa rukovodiocem izrade planskog dokumenta.
Vlada je donijela Odluku o obrazovanju Koordinacionog tijela za praćenje i analizu kretanja cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, snabdjevenosti tržišta i predlaganja mjera za suzbijanje posljedica porasta cijena tih proizvoda, na čelu sa Nikom Gjeloshajem, ministrom ekonomskog razvoja. U skladu sa aktuelnim ekonomskoim i tržišnim kretanjima, evidentan je porast cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi. Kako bi se umanjili negativni efekti inflacije i osigurala adekvatna zaštita potrošača, Vlada Crne Gore je preduzela određene mjere uključujući i usvajanje Odluke o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, kojom je ograničila visinu maloprodajnih i veleprodajnih marži za ukupno 73 kategorije proizvoda.
Međutim, kako je naglašeno u diskusiji, dodatno su se pojavili određeni izazovi u ovoj oblasti , uključujući i bojkote trgovinskih lanaca, što zahtjeva kontinuirano praćenje i analizu stanja. U tom cilju je neophodno formiranje Koordinacinog tijela koje će sagledati sveobuhvatno situaciju i predložiti adekvatne mjere za stabilizaciju cijena osnovnih proizvoda na tržištu. Imajući u vidu da bojkoti trgovačkih lanaca mogu imati dalekosežne posljedice po domaće proizvođače, potrošače, privrednu djelatnost samih trgovaca i ekonomsko stanje u državi i kako bi se što prije poveo dijalog sa svim relevantnim akterima.
