Ona je, na panelu Circle the Med foruma na temu “Kulturna baština: Međunarodne, nacionalne i regionalne sinergije za zaštitu i očuvanje” koji je održan u Atini, kazala da je kulturna baština, kao skup materijalnih i nematerijalnih dostignuća, jedno od najznačajnih svjedočanstava bogatstva kulture i tradicije svakog naroda.
„Stoga, njena zaštita i očuvanje, moraju predstavljati prioritet u koncipiranju savremenih kulturnih politika. U takvim strategijama težište mora biti na usklađivanju standarda zaštite i očuvanja kulturnih dobara sa savremenim potrebama razvoja jednog društva“, istakla je ministarka.
Prema njenim riječima, neophodno se fokusirati na ostvarivanje balansa između konzervatorskih principa i modela i izazova koje donose ekonomski i naučno-tehnološki razvoj vremena u kojem živimo.
„U tom kontekstu, Ministarstvo kulture i medija, kroz višedecenijske napore, radilo je na unaprijeđenju i osavremenjavanju sistema zaštite kulturne baštine u Crnoj Gori. U saradnji sa međunarodnim ekspertima donijet je set zakona koji uspostavljaju efikasnije i na evropskim standardima bazirane mehanizme razvoja i zaštite u muzejskoj, bibliotečkoj i arhivskoj djelatnosti, ali i u sistemu zaštite kulturnih dobara“, podsjetila je Vlaović.
Na ovaj način, kako je pojasnila, uspostavljen je osnov za adekvatan razvoj kulturne baštine, njenu savremenu prezentaciju i očuvanje, uz poštovanje najvećih konzervatorskih principa i standarda.
„Pored normativnog usklađivanja s evropskim standardima, Crna Gora je prošla i kroz institucionalne refome, čime je stvoren ključni okvir za dalji proces poboljšanja stanja u kulturnoj baštini“, istakla je Vlaović.
Takođe je, kako je dodala, uspostavljeno strateško planiranje unaprijeđenja sistema zaštite, koje se donosi na period od pet godina, a koje teži uspostavljanju ravnomjernog razvoja kulture i omogućuje lakše prepoznavanje aktuelnih problema u kulturnoj baštini naše države.
„U okviru poslova na strateškom planiranju u kulturnoj baštini, Ministarstvo je pristupilo i analizi stručnih kapaciteta zaposlenih u državnim organima, nacionalnim i lokalnim javnim ustanovama koje obavljaju konzervatorsku, muzejsku, bibliotečku, arhivsku i kinotečku djelatnost, sa ciljem evaluacije broja i strukture kadrovskih kapaciteta iz oblasti kulturne baštine“, navela je ministarka.
Kazala je da je na osnovu navedene analize kadrova, sproveden postupak organizovanja Interdisciplinarnog studijskog programa konzervacije i restauracije pri Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore, što u značajnoj mjeri doprinosi unaprijeđenju i osnaživanju kadrovskih kapaciteta sistema zaštite, koji su doskora bili veoma svedeni.
„U periodu od 2012. godine, na osnovu Zakona o zaštiti kulturnih dobara, realizuje se Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara, koji se donosi na period od godinu dana. Kroz ovaj program, kao sigurniji i redovniji izvor finansiranja, opredijeljeno je, u periodu od 2016. do 2022. godine, preko 4.800.000 eura za projekte zaštite i očuvanja“, rekla Vlaović.
