Uzaključcima Izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru, koje je Pobjedi dostavio izvor iz Brisela, naglašeno je da Vlada i Skupština Crne Gore nijesu pokazale posvećenost reformskoj agendi Evropske unije.
Ovogodišnji izvještaj danas će predstaviti evropski komesar Oliver Varhelji na sjednici Odbora Evropskog parlamenta za vanjske poslove.
U dokumentu je naznačeno da su u prethodnoj godini nastavljene političke tenzije, polarizacija, odsustvo konstruktivnog angažmana između političkih partija, ali i neuspjeh u izgradnji konsenzusa o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa.
NESTABILNOST
"Na pravilno funkcionisanje crnogorskih institucija uticala je politička nestabilnost, nestabilnost Vlade i tenzije unutar vladajuće većine, odugovlačenje procesa donošenja odluka i sprovođenja reformi", naglašeno je u Izvještaju.
Naznačili su i da glavni pravosudni organi, uključujući i Ustavni sud, rade u nekompletnom sastavu, zato što parlament nije u mogućnosti da izabere nove članove. Ocijenili su i da je potpisivanje „Temeljnog ugovora“ sa Srpskom pravoslavnom crkvom uticalo na političku atmosferu i podiglo tenzije.
"Sve u svemu, vlade i parlament nijesu uspjeli da pokažu u praksi svoje angažovanje u pogledu reformske agende u vezi sa EU", naglasili su.
Ukazali su da je rad parlamenta obilježen bojkotima vladajuće većine i opozicije, smjenama vlada i promjenom dva predsjednika parlamenta u tom procesu.
"Proces donošenja zakona je bio značajno pogođen. Nije bilo kredibilnog političkog dijaloga i konstruktivnog angažmana političkih partija, a u cilju jačanja parlamentarne odgovornosti i nadzora vlade", istakli su.
Ukazali su i da su uočljive posljedice izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima koje su vide kroz kadrovske promjene, gubitak znanja o procesu pristupanja EU i uopšteno usporavanja tempa reformi.
"Smanjeni zahtjevi uvedeni ovim izmjenama izvor su stalne zabrinutosti u pogledu zapošljavanja na osnovu zasluga, kompetencije i nezavisnosti državnih službenika", naveli su.
Ocijenjeno je da je Crna Gora postigla samo ograničeni napredak u pravosudnom sistemu, ali i borbi protiv korupcije gdje se navodi da su crnogorske vlasti „samo djelimično“ ispunile prošlogodišnje preporuke.
REFORME
"Sprovođenje ključnih sudskih reformi ostaje u zastoju. Određena dugotrajna imenovanja na visokom nivou u sudstvu su obavljena, dok je nekoliko drugih, uključujući i Ustavni sud, još uvijek na čekanju", ukazali su.
Istovremeno, ocijenjeno je da je dodatno poboljšano stanje u prevenciji korupcije, posebno zbog, kako se smatra, pozitivnog trenda u radu Agencije za borbu protiv korupcije.
Međutim, ukazali su i da Crna Gora mora poboljšali evidenciju istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda u borbi protiv korupcije kako bi se pokazao kredibilan odgovor krivičnog pravosuđa.
Sa druge strane, Crna Gora malo bolje stoji na polju borbe protiv organizovanog kriminala gdje je, kako se navodi, postignut „određeni napredak“ u adresiranju preporuka od prošle godine, a posebno u pogledu efikasnosti krivičnih istraga.
U dokumentu se ističe da je vraćena puna upotreba specijalnih istražnih mjera, a spominje se i da su uhapšene neke ključne ličnosti organizovanih kriminalnih grupa, kao i da je postignut rezultat u zapljeni droge.
Ocijenili su i da je u porastu broj pravosnažnih presuda u slučajevima organizovanog kriminala, međutim, ukazali su da je neophodno ojačati evidenciju sudskih odluka o krijumčarenju duvana i pranju novca, korišćenju finansijskih istraga i kapacitetima za konfiskaciju prihoda stečenih kriminalom.
Sa druge strane, visoku ocjenu Crna Gora je dobila po pitanju usklađivanja sa spoljnom politikom EU, gdje je navedeno da smo u potpunosti uskladili sve odluke, uključujući i restriktivne mjere EU nakon agresije Rusije na Ukrajinu.
ODNOSI
Naglašava se i da Crna Gora koordinira stavove sa stavovima EU, uključujući Svjetsku trgovinsku organizaciju, a navedeno je i da naša država održava dobru saradnju sa međunarodnim organizacijama. Ukazano je i da Crna Gora održava dobre bilateralne odnose sa drugim zemljama koje su u procesu proširenja u regionu, kao i sa susjednim državama članicama EU, ali je naznačeno da odnosi sa Srbijom „ostaju izazovni“.
Ipak, navodi se da obje strane signaliziraju veću spremnost za resetovanje odnosa i rad na rješavanju otvorenih pitanja. Kada je riječ o osnovnim pravima, u izvještaju se ističe da Crna Gora nastavlja da ispunjava međunarodne obaveze o ljudskim pravima, ali se i navodi da su potrebni dodatni napori kako bi se one u potpunosti sprovele.
MEDIJI
U oblasti slobode izražavanja ocijenjeno je da Crna Gora ima koristi od pluralističkog medijskog okruženja, da je postigla određeni nivo pripremljenosti, ali i da je postignut „ograničen napredak“ u pogledu sprovođenja prošlogodišnjih preporuka.
Navedeno je i da je Radio-Televizija Crne Gore nastavila da proizvodi „politički uravnotežen i raznovrstan sadržaj“. Međutim, naglašava se da je duboka politička polarizacija medijske scene opstala, dok je rastuća konkurencija velikih regionalnih medija dodatno opteretila lokalno medijsko tržište.
Ukazali su i da je unaprijeđen zakonski okvir za zaštitu novinara i drugih medijskih radnika kroz usvajanje izmjena i dopuna Krivičnog zakonika koje predviđaju strože kazne za napade i prijetnje novinarima i ometanje ili sprečavanje u obavljanju posla.
Na ekonomskim kriterijumima, kako je navedeno, Crna Gora je dobro napredovala i umjereno je pripremljena za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije.
"Crna Gora je postigla određeni napredak i umjereno je spremna da se nosi sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar EU", ističe se u dokumentu.
Ukazali su i da su iz zelene agende otvorena sva četiri poglavlja, sa završnim mjerilima koja ostaju da se ispune u svakom poglavlju, a ista je situacija i sa klasterom o resursima, poljoprivredi i koheziji gdje je otvoreno svih pet poglavlja sa završnim mjerilima.
Radulović: Loš izvještaj o Crnoj Gori refleksija rada ove i prethodne Vlade
Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović ocijenio je da je loš izvještaj EK o Crnoj Gori samo refleksija svega onoga što se dešavalo u radu ove i prethodne vlade. On je Anteni M kazao da posebno brine to što su se na udaru kritika našle institucije koje su morale ispuniti zadatke iz evropske agende.
"Pored problema koji su detektovani, a tiču se same pregovaračke strukture i zakonodavnog procesa koji nije doveden do kraja, najveći problem su defekti u radu samih institucija, dakle ministarstava, različitih uprava, agencija. To je zapravo najgore, jer imate detektovanje nefunkcionisanja ukupnog sistema vlasti, dakle struktura koje su bile zadužene da isporuče funkcionalnu i operativnu upravu, a one su to, definitvno, propustile da učine", istakao je Radulović.
Izvještaj su juče komentarisali i poslanici SD-a Damir Šehović, SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković, te generalni sekretar DPS-a Aleksandar Bogdanović.
Nacrt izvještaja, prema riječima Šehovića, potvrdio je da smo na pogrešnom putu.
"Svako obećanje Abazovićeve Vlade je očigledno bilo netačno. Sada je napokon svima jasno da su joj umjesto evropskih, preči bili tuđi – antievropski prioriteti", istakao je on.
Vuksanović-Stanković je ocijenila da nacrt izvještaja predstavlja zvaničnu evropsku presudu savezu Ure i SNP-a za krah pregovora.
"SPC ispred EU. Interes Beograda ispred interesa građana. Na kratko su zadovoljili Vučićev interes da zaustave Crnu Goru na evropskom putu, ali se zato danas u međunarodnim krugovima ne pravi razlika između Ure i DF-a", naglasila je Vuksanović-Stanković.
Bogdanović je podsjetio da se već dvije godine upozorava u kojem smjeru vlast vodi državu, te ukazao da smo sada dobili i potvrdu iz Brisela.
"Nakon najgoreg izvještaja, izbor je jasan – ili će se mrcvarenje i trajno skretanje sa evropskog puta nastaviti, ili ćemo morati mnogo da uradimo kako bismo sanirali štetu napravljenu u protekle dvije godine", poručio je Bogdanović.
