Kanton je odluku o zabrani donio 8. jula u jeku rasprava o sekularizmu.
„To je zloupotreba ovlašćenja“, rekao je Žan Fransoa Bisi, predsjednik Evangelističke federacije u susjednom kantonu Vaud.
U dijelu jezera koje pripada tom kantonu krštenja su dopuštena.
„Nismo imali primjedbi u kantonu Vaud, koji je mnogo liberalniji od Ženeve, koja po mom mišljenju sprovodi fundamentalistički sekularizam i prilično odbojan lov na vještice“, kazao je.
Među 26 kantona u Švajcarskoj, Ženeva i Neuhatel jedini su sekularni. Ženeva je, međutim, poznata po tome što je otvoreno prihvatila francuskog teologa Žana Kalvina 1536. koji je od grada napravio utvrdu protestantske reformacije, a spomenik mu je uklesan u zidine starog grada.
„Krštenje je vjerska služba“, rekle su vlasti Ženeve, a kanton ima načelo da se vjerski događaji odvijaju privatno, što isključuje obale i javne plaže na Ženevskom jezeru.
Postoje neki izuzeci iz tog pravila što su vlasti objasnile, ali slučaj dvije evangelističke županija ne potpada pod njih.
Prema Bisijevim riječima, „nije sasvim jasno šta motiviše kantonalne vlasti da zabrane događaje poput ovog koji nisu u suprotnosti s javnim redom i mirom“, a koji predstavljaju „miroljubiv primer hvale vrijedne vjerske prakse“.
