Danas se globalno obilježava Dan planete Zemlje a gošća Budilnika, direktorica Centra za klimatske promjene na UDG-u dr Ivana Vojinović, mišljenja je da globalna svijest o potrebi zaštite planete Zemlje raste, jer se, podsjeća ona, sve više priča o globalnom fenomenu klimatskih promjena.
"Manje više svi smo počeli da osjećamo direktno ili indirektno uticaj klimatskih promjena, bez obzira da li živimo na južnoj, ili sjevernoj hemisferi - one su tu. Osjećamo uticaje produženih toplotnih talasa, požara, suša, razornih oluja, poplava. Tu je takođe i kriza sistemskog gubitka biodiverziteta, globalni biodiverzitet rapidno opada, naučno dokazana je činjenica da trenutno na planet Zemlji je evidentirano oko 8,7 miliona biljnih i životinjskih vrsta, a jedan milion je u riziku od nestanka do 2050.godine", kazala je Vojinović Televiziji E.
Ona je istakla da ukoliko neka kritička vrsta nestane trajno, ili bude dovedena na rub istrebljenja to može da ugrozi opstanak čitavog jednog ekosistema.
"Sve više i više se priča o klimatskim promjenama, o gubitku biodiverziteta, tu je nekontrolisana eksploatacija prirodnih resursa, ali bojim se da se još uvijek nalazimo na nivou manje više deklarativnih poruka", rekla je Vojinović.
Današnji dan će obilovati porukama koje će ići u pravcu potrebe, smatra Vojinović, očuvanja životne sredine, ali se sporo ide u pravcu mijenjanja svakodnevnih navika, dodaje ona, ophođenja prema životnoj sredini.
Crna Gora je mala država, kaže Vojinović, te je samim tim i mali emiter gasova sa efektom staklene bašte, i u statističkom smislu malo doprinosi, ističe ona, fenomenu globalnog zagrijavanja.
"Izuzetno smo ranjivi i na posljedice klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja, upravo zbog naše male geografske površine, naših ekoloških i drugih karakteristika, i to ne možemo da izbjegnemo, da uvozimo zagađenja iz okruženja i šire. Upravo iz tog razloga svi problemi koji postoje u životnoj sredini, i problemi koji potiču od posljedica klimatskih promjena moraju da imaju taj uniformni globalni odgovor. Nedavno je predsjednik Amerike Donald Tramp potpisao izvršnu naredbu o izlasku Sjedinjenih Američkih Država iz Pariškog sporazuma, kao ključnog globalnog sporazuma za borbu protiv klimatskih promjena, što će da stvori velike globalne neravnoteže ukoliko SAD drugi po rangu globalni emiter gasova sa efektom staklene bašte, suspenduje primjenu svih instrumenata i mehanizama, postavlja se pitanje koliko je efikasna borba ostatka svijeta", naglasila je Vojinović.
Koliko su se umnožili problemi vezano za klimatske promjene, objašnjava Vojinović, ne govori se više samo o opstanku budućih generacija, već i o opstanku, kako tvrdi, i sadašnje civilizacije u pojedinim dijelovima planete Zemlje.
"Sve više se govori o tim prelomnim tačkama, tipping points, koje se smatraju nepovratnom štetom životnoj sredini, koje neće moći da vrate ekosistem u pređašnje stanje. Tu se prvo uzima rapidno topljenje ledenih kapa na Antarktiku i Arktiku, odnosno Grenlandu, zatim gubitak Amazonske prašume, za koju svi znamo još iz škole da su pluća planete Zemlje", kazala je Vojinović.
Ona ističe da po nekim scenarijima Amazonska prašuma kroz nekoliko narednih decenija, ukoliko globalno zagrijavanje postigne neki stepen od četiri, pet celzijusa, raste prosječne globalne temperature, mogla iz prašume da pređe u neki potpuno neki drugi ekosistem, što bi, kako kaže, moglo da ugrozi opstanak ne samo tog dijela planete, već i šire.
"Sve mjere koje naknadno budu primjenjivane neće moći da vrate ekosisteme u pređašnje stanje i onda će šteta biti neprocjenjiva i ugroziti ne samo opstanak biljnih i životinjskih vrsta, već i nepovratno uticati i na ljudsku vrstu", zaključila je Vojinović.
