Iako zakonodavstvo Crne Gore predviđa mogućnost da se višestruki povratnici u zločinu prate nakon izdržane kazne, u praksi to izostaje zbog ograničenih resursa, kaže u razgovoru za Portal Analitika advokat Mihailo Volkov.
Ističe da su trenutno Krivičnim zakonikom Crne Gore normirane samo posebne mjere nadzora koje se odnose na izvršioce krivičnih djela protiv polne slobode.
3“Naše zakonodvastvo predviđa mogućnost da se prema višestrukim povratnicima mogu izreći strože kazne. To je posebno propisano izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore iz 2023. godine, kada je normirano da će za krivično djelo učinjeno sa umišljajem, za koje je propisana kazna zatvora, sud će izreći kaznu iznad polovine raspona propisane kazne, ako je učinilac ranije bio dva ili više puta osuđivan za ista ili istovrsna krivična djela učinjena sa umišljajem na kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci. Međutim, sa druge strane praćenje tih lica kada izdrže kaznu, iako postoji mogućnost da imaju određene zakonske obaveze u pravcu praćenja njihovog držanja nakon izdržane kazne, u praksi izostaje zbog ograničenih resursa za adekvatan nadzor”, naglašava Volkov.
Zemlje regiona problem ozbiljno shvataju
Za razliku od Crne Gore, kako ukazuje sagovornik Analitike, zemlje regiona taj problem ozbiljno shvataju.
“Ovdje je ključno pitanje resocijalizacije i činjenice da li je kazna imala svoju konačnu svrhu, a to je da utiče na osuđeno lice da ne vrši više krivična djela. Mislim da se zemlje u okruženju bave pitanjem resocijalizacije na bolji način nego Crna Gora. Slovenija ima napredne programe socijalne reintergracije i programe praćenja povratnika, dok Hrvatska uvodi programe koji uključuju psihoscijlanu podršku. Rekao bih da, ipak, najbolje rezulatate ima Slovenija koja, uključujući sudstvo, socijalne službe i zajednicu, postiže najviše na resocijalizaciji i samom praćenju osuđenih lica nakon izdržane kazne, a pogotovo povratnika”, ističe Volkov.
Svi zatajili, stvari se moraju mijenjati
Slučaj dvostrukog ubistva u Sokocu od strane višestrukog povratnika, kaže, ponovo je ovo pitanje stavio u fokus i ukazalo na nužnost boljeg zakonskog uređenja pitanja praćenja povratnika i njihove resocijalizacije.
“Očigledno je da lice koje je izvršilo teško krivično djelo svega nakon 30 dana od izlaska iz zatvora ima namjeru da nastavi svoju kriminalnu karijeru i da kazna zatvora na njega nije uticala u tom pravcu, kao i da zatvorske službe koje se bave tim pitanjem nijesu uspjele u svom zadatku”, pojašnjava Volkov.
Mišljenja je da je su u ovom slučaju svi zatajili i da se stvari moraju mijenjati.
“Međutim, ovo mora poći od zakonodavca, pa kroz izvršnu vlast preko obrazovanja posebnih tijela i programa ili ojačavanjem postojećih organizacionih jedinica nadležnih organa, pa, u konačnom, kroz konstantnu edukaciju ljudi koji se bave tim pitanjem. Neprihvatljivo je da se lice šeta sa lovačkom puškom po selu dan prije krvavog događaja bez intervencije policije, kao i da je potrebno da se Vojska Crne Gore, kojoj to nikako ne može biti nadležnost, uključi u hapšenje civila”, zaključuje Volkov.
