Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao je dvodenvnu onlajn radionicu za studente prava i mlade profesionalce u pravosuđu.
Profesor Nebojša Vučinić je na panelu „Crna Gora i tranziciona pravda“, ocijenio da crnogorski pravni okvir omogućava procesuiranje svih ratnih zločina protiv čovječnosti u kontekstu jugoslovenskih sukoba, „ali je doveo u pitanje kapacitete pravosuđa“.
„Nažalost, naši organi se nijesu dokazali u primjeni tih standarda. I pored puno seminara i drugih edukacija, nemamo dovoljan stepen primjene međunarodnog prava na unutrašnjem planu. Sudstvo je zrelo za reforme i pozitivne promjene, mlade ljude koji imaju znanje, koji poznaju sud praksu i strane jezike“, kazao je Vučinić.
Prema njegovim riječima, činjenica je da ratni zločini nikad ne zastarijevaju, ali i da je protekom vremena sve teže neke stvari dokazati.
„Zato je bitno da se procesuiranje krivičnih djela vrši blagovremeno, a za to nije postojala politička volja u regionu, već su zločinci s jedne strane slavljeni kao heroji na drugoj strani, pa je formiran Haški tribunal. Ne možete ni očekivati od političke opcije koja je povela sukobe da sude one koji su sprovodili te njihove odluke“, ocijenio je Vučinić.
On je istakao i značaj korišćenja materijala i prakse Haškog tribunala.
„Naše sudije moraju da čitaju presude Haškog tribunala kada dođe do ovakvih predmeta. Neophodno je decidno poznavanje i primjenjivanje tih standarda u našem nacionalnom zakonodavstvu“, rekao je Vučinić.
Politički analitičar iz Hrvatske Žarko Puhovski istakao je značaj kritičkog analiziranja razloga koji su do rata doveli, kao i razumijevanja da je nacionalistička interpretacija patriotizma, koji je ukorijenjen više u osjećajima nego u racionalnosti, bila ključni momenat koji je rat učinio prihvatljljivim.
„Nema oslobađanja od ratnog opterećenja bez osvijetljavanja uslova koji su do rata doveli, i to ne samo onih iz istorijskih, već i odgovora na pitanje kako je bilo moguće da ljudi u velikom broju prihvate rat kao svoju opciju“, kazao je Puhovski.
Puhovski se osvrnuo se i na nevladine organizacije koje su fokusirane na utvrđivanje činjenica o ratnim dešavanjima.
“Zahvaljujući radu, prije svega, Koalicije za REKOM mi znamo da je na području bivše Jugoslavije od 1991. do 200. godine, ubijeno oko 139 hiljada osoba. Koalicija za REKOM pokušava naći ne samo broj nego imena i prezimena svakog pojedinog čovjeka koji je ubijen u ratu uz pojedinosti te smrti”, naveo je Puhovski.
