Gospođo Milić, pozivamo vas da zaštitite interese države i Mainjana u pitanju zemljišta, površine 4.600 metara kvadratnih izuzete 1987. godine Crkvi Svete Petke u donjim Mainama u Budvi. Ovih dana je kotorski sud presudio da budvanska opština plati cetinjskoj filijali Beogradske patrijaršije 2.600.000 eura na ime nadoknade za tu eksproprijaciju. Na temelju kojih je činjenica taj sud zaključio da je mainska crkvena imovina vlasništvo Beogradske patrijaršije, kojoj treba da se plati nadoknada za izuzeto zemljište, nije nam jasno. A nije nam jasno ni kojim se dokumentima ta patrijaršija legitimisala pred kotorskim sudom kao stranka u sporu, ako se ta imovina i dalje u katastru vodi kao mainska odnosno državna? Zato osnovano sumnjamo da je u ovom slučaju izvršeno krivično djelo lažnog legitimisanja u pitanju imovinskih prava i nadoknada radi sticanja materijalne koristi koje je izvršila cetinjska filijala Beogradske patrijaršije i izvjesna s njom povezana lica u ovom sporu.
Zakonom o državnoj imovini, Sl. list br. 21/09, članom 53, obavezani ste da štitite državnu imovinu i zastupate sva lica koja nemaju status pravnog lica. Upravo, crkva Svete Petke na koju se vodila ta imovina do eksproprijacije je bila u vlasništvu Mainjana koji u savremenom pravu, kao pleme, nemaju status pravnog lica, pa zato Vi morate štititi njihovu imovinu. Još od 1946. godine sva crkvena imovina je u izvjesnom anahronom pravnom statusu pojedinačnih pravnih lica. U takvom statusu se nalazi i imovina upisana na patrona crkve u Budvi, svetu Petku. Mada, sva imovina, uključujući i crkvenu, koja je do Drugog svjetskog rata bila u vlasništvu sela, bratstava i plemena, takozvana komunica, u ovom slučaju Mainjana, a i susjednih Paštrovića, treba da bude u državnom vlasništvu. Zato ste Vi i po tom osnovu nadležni da je štitite.
Uvidom u katastar nepokretnosti možete utvrditi da je između 1996. i 2001. godine polovina mainskih i paštrovskih crkava, manastira, njihovih livada i grobalja, suprotno zakonskim odredbama, upisana na Mitropoliju crnogorsko-primorsku kao dio Beogradske patrijaršije. Ali, ne i crkva Svete Petke koja je zadržala status pojedinačnog pravnog lica i koja je i dalje u vlasništvu Mainjana. Ukupna vrijednost nezakonito upisane paštrovske imovine na Srpsku crkvu je dvije milijarde sto pedeset miliona eura. A novac od prodate budvanske crkvene zemlje se s dozvolom korumpirane administracije u vrećama iznosi iz Paštrovića u Srbiju. Inače, nije nam jasno ni na osnovu kojeg zakona je kotorski sud presudio da se milionska nadoknada isplati Beogradskoj patrijaršiji umjesto njenim stvarnim vlasnicima. Zato što Srpska pravoslavna crkva nikada nije bila vlasnik imovine ni Mainjana ni Paštrovića i nije se usuđivala da nad njom uspostavi vlasnička prava, čak ni između dva rata kada je bila hegemona u cijeloj zemlji. U socijalističkoj Jugoslaviji takav status budvanskih crkava i manastira bilo kakvim aktom ili zakonom nije mijenjan. Vlasnički status dijelu te imovine je nezakonito promijenjen tek u posljednjoj deceniji prošloga vijeka, ali ne i crkvi Svete Petke, kako sam već napisao.
Posebno Vam napominjemo da je sva crkvena imovina na potezu između manastira Reževići kod Svetoga Stefana i Gradišta iznad Buljarice i dalje u statusu pojedinačnog pravnog lica i da nad njome Srpska crkva nema vlasničkih prava već je njen korisnik. U to se možete uvjeriti uvidom u katastar nepokretnosti budvanske opštine. Zato Vas pozivamo i da spriječite moguću nezakonitu trgovinu Bogradske patrijaršije tom paštrovskom imovinom, o čemu ovih dana piše crnogorska štampa.
