Pobjeda je imala uvid u tužbu koju je profesor podnio nikšićkom Osnovnom sudu. Navedeno je da je konkurs za izbor direktora na koji se prijavio i Vujković raspisan 15. novembra. Pored toga što profesor smatra da je u ovom slučaju prekršena zakonska procedura, navodi još jedan propust.
Kao kandidat za direktora predao je program rada ustanove za četvorogodišnji period. Kaže da u konačnoj odluci bivša ministarka Bratić nije navela zašto je program njegovog protivkandidata bolji. Istakla je, navodi profesor, samo karakteristike i jednog i drugog.
Bivša ministarka Bratić je 12. jula prošle godine smijenila direktore škola, kada i čelnika nikšićke gimnazije. Tada je za vršioca dužnosti postavljen profesor Dušan Kilibarda. Trebalo je funkciju v.d. da obavlja šest mjeseci, ali je on ponovo 13. januara, kaže Vujković, dobio rješenje da bude v.d. što nije u skladu sa zakonom.
- To je apsurd - rekao je Vujković.
Krajem januara Bratić je tražila od nastavničkog vijeća da se izjasni o kandidatima koji su se prijavili na konkurs za izbor direktora. Vujković kaže da nema pravo na to, da u zakonu to nije navedeno, da nastavničko vijeće mora da sačini takav izvještaj. Vijeće je na kraju dalo pozitivno mišljenje na oba kandidata.
Vujković priča da su kandidati pozvani na razgovor u Ministarstvo sredinom aprila, pred pad tadašnje Vlade. Ubrzo mu je stiglo obavještenje od Ministarstva da je Kilibarda dobio rješenje, mandat od četiri godine.
- Zakon je prekršen, probijeni su svi rokovi – kaže profesor Vujković.
Žalio se i ministru Vojinoviću
Profesor navodi da je o ovom slučaju pisao i aktuelnom ministru Miomiru Vojinoviću. Nije još dobio povratnu informaciju od ministra. Zatražio je da u skladu sa ovlašćenjima preispita odluke prethodne ministarke.
Pobjeda je nedavno pisala da je istovjetne odluke Bratić donijela i u slučaju podgoričke Osnovne škole ,,Marko Miljanov“. Nakon što je 12. jula prošle godine razriješila dotadašnju direktoricu Editu Šabotić kao vršioca dužnosti direktora imenovala je profesora fizičkog vaspitanja Predraga Burzanovića. Imenovan je na, kako to nalaže Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, period od šest mjeseci. Prema tom aktu, vršilac dužnosti direktora može biti imenovan najduže šest mjeseci. Sredinom novembra, tačnije 15. raspisan je oglas za mjesto direktora škole. Bratić je potom 13. januara ove godine donijela novo rješenje o imenovanju v.d. direktora škole. Ponovo je na to mjesto imenovala Burzanovića, iako je zakon jasan da „ministar imenuje vršioca dužnosti direktora najduže na period do šest mjeseci“. Oko tri mjeseca kasnije, deset dana prije izbora nove vlade, 18. aprila, ministarka Bratić donosi novo rješenje o izboru direktora. Pozvala se na konkurs raspisan pet mjeseci ranije i koji je, prema Zakonu o radu, morao biti zaključen ili izborom direktora ili poništavanjem konkursa 15. januara 2022. godine.
Smjene
Krajem maja prošle godine Skupština je usvojila izmijenjeni Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju kojim su se smijenili direktori i pomoćnici crnogorskih škola i vrtića. Ministarka Bratić najavljivala je da su smjene nužne kako bi se depolitizovao školski sistem. Ubjeđivala je javnost da više neće biti potrebna partijska knjižica kao uslov da neko bude na direktorskoj funkciji, ali tako nije bilo u praksi. Pojedini poslanici opozicije su u Skupštini javnosti predočili dokaze – da su nova direktorska mjesta podijeljena po dubini, između partija. Objelodanili su tabelu gdje je sve to uređeno po Dontovoj formuli.
U procesu smjenjivanja direktora resor ministarke Bratić je počinio brojne sporne poteze. Između ostalog, Bratić je potpisala rješenje kojim je smijenila sa dužnosti jednu direktoricu koja je preminula. Javnost je kritikovala Bratić što su direktorima i direktoricama poslali cirkularna rješenja i to putem Pošte. Niko ih nije pozvao na razgovore. Svima je ispisano da su ostali bez te funkcije zato što nijesu formirali školske odbore. Direktori su oštro reagovali na te optužbe, navodeći da ministarka nije mogla ništa sporno da im pronađe u radu, pa ih je optužila za nešto što do kraja nijesu mogli iskontrolisati. Da bi formirali školske odbore neophodno je bilo Ministarstvo da delegira svoje predstavnike što - nije učinilo.
Sporovi
Nakon razrješenja, oko 160 direktora/ica škola pokrenuli su sudske sporove, tražeći da im se nadoknadi šteta što su mimo zakona smijenjeni sa funkcija. Već su uveliko počeli da dobijaju prvostepene presude. Nedavno je ministar Miomir Vojinović kazao u intervjuu Pobjedi da su preuzeli odgovarajuće mjere u cilju saniranja nastale situacije povodom smjene direktora. Tražili su saradnju sa zaštitnikom imovine Crne Gore, koji zastupa državu u imovinsko-pravnim sporovima, a sve kako bi smanjili evidentne velike troškove koji ih očekuju.
Što se tiče broja onih smijenjenih direktora koji su ostali bez posla, kazao je da je mali broj njih. U pitanju su profesori koji nijesu prihvatili ponuđene časove, dok su se ostali vratili u redovnu nastavu.
Vojinović je najavio i da kontroliše rad novih direktora, te da je nekoliko njih smijenio sa tih funkcija.
