Crnogorskom medijskom scenom su tokom protekle godine dominirale klerikalne i nacionalističke snage sa svojim narativima, uz malo prostora za različita mišljenja, ideje i nezavisnost medija – neke su od ocjena koje je za Pobjedu dao izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović.
Istakao je da će godina za nama ostati upamćena i po najvećem investiranju Srbije u crnogorske medije, što Vujović vidi kao pokušaj medijske okupacije kroz kupovinu ili direktnu propagandu.
– Mi smo jako daleko od dijaloga i o ulozi medija i o ulozi samoregulacije, jer vodeći ljudi u državi imaju potpuno pogrešnu sliku o tome – kaže Vujović.
Mediji se, kako ističe, dominantno posmatraju kao sredstvo za političku propagandu i ništa više od toga, pa u takvoj situaciji priča o jedinstvenom samoregulatornom tijelu u našoj zemlji djeluje kao naučna fantastika.
Godina za nama bila je burna, ne samo na polju politike i previranja u tom smislu, već je bilo turbulentno i na polju medija. Što je, po Vašem mišljenju, obilježilo kada su u pitanju dešavanja na medijskoj sceni? Na čemu to moramo da poradimo više kako bismo doprinijeli uzdizanju profesije?
U 2021. godini je politička propaganda koja dolazi iz Srbije i koja traje gotovo dvije godine doživjela svoj vrhunac u vrijeme održavanja izbora u Nikšiću. Ostaće zabilježeno kao svojevrstan kuriozitet da su jedni lokalni izbori u Crnoj Gori imali posebnu emisiju u Srbiji koja se bavila samo tim usko lokalnim događajem. Ova godina će ostati zabilježena i po najvećem investiranju iz Srbije u crnogorske medije. Bez imalo ustručavanja, određeni centri su pokušali da kupe sve iole relevantne medije u Crnoj Gori. Ovakav pokušaj medijske okupacije kroz kupovinu ili direktnu propagandu mislim da nije zabilježen na prostoru današnje Evrope. Interesantno je da je međunarodna zajednica ostala potpuno gluva i nijema na prethodne dvije godine otvorenog govora mržnje prema Crnoj Gori i Crnogorcima. A sjetimo se samo koliko su uložili novca u borbu protiv govora mržnje prethodnih decenija. Pored dva medijska pola, koja smo imali dugi niz godina sada smo dobili i treći pol kroz medije koje je kupio jedan politički centar iz Srbije. Ovi mediji su bliski samo jednom političkom subjektu i svojom brojnošću su respektabilna snaga na medijskoj sceni Crne Gore. Poređenja radi, dozvolite mi samo da primijetim da je jedna Njemačka jesenas, uoči parlamentarnih izbora u toj državi, blokirala TV Rusia Today, koji se u Njemačkoj mogao vidjeti samo preko interneta na Jutjubu. Znači, nije bio prisutan ni u kablovskoj ponudi, niti na bilo koji drugi način.
Svjedoci smo da su pojedini mediji zloupotrebljavali svoju moć i javni prostor su koristili da šire mržnju, a ne da doprinesu objektivnom i pravovremenom informisanju građana. Što smatrate da je država bila dužna da uradi kad su takvi mediji u pitanju? Da li profesionalnog i slobodnog novinarstva ima bez samoregulacije?
Mi smo se u posljednjih godinu dana prilično udaljili od vrijednosti proevropskog, građanskog i demokratskog društva. Slobodni i profesionalni mediji spadaju u taj sistem vrijednosti. Nasuprot tome, kod nas su u posljednje vrijeme dominantne klerikalne i nacionalističke snage sa svojim narativima. Kod njih teško da ima prostora za pluralizam mišljenja, ideja ili nezavisnosti medija. Vidjeli ste kako je Vlada stala u odbranu crkve kada se pojavio samo jedan običan kritički osvrt na nju. Zamislite u kakvoj smo mi situaciji kada ministar ekonomije ograničava slobodu izražavanja i brani crkvu od medija. Ova trenutna vlast nije zainteresovana za te teme. Ako pogledate prošlu godinu unazad, primijetićete da se ova vlast tek kada su dobili posljednji izvještaj Evropske komisije sjetila da smo mi u nekom pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom i da bi nešto kao trebalo da se radi po tom pitanju. Sjetite se otvorenih poziva da se pojedini medije zatvaraju od najvećeih državnih funkcionera samo zato što im se nije dopao njihov odnos prema njima. Mi smo jako daleko od dijaloga i o ulozi medija i o ulozi samoregulacije, jer vodeći ljudi u državi imaju potpuno pogrešnu sliku o tome.
Javni servis napustio je Medijski savjet za samoregulaciju, a to je najavila i TV Adrija. Da li je za Vas poražavajuće da mediji pokazuju nesposobnost da se okupe u jedno samoregulatorno tijelo? Što Vam ta činjenica govori?
I Javni servis i TV Adrija su trenutno bliski jednom političkom subjektu sa kojim Medijski savjet ne dijeli zajedničke vrijednosti tako da nas uopšte nije iznenadila ovakva odluka. Očekujem da iz Medijskog savjeta izađe još jedan dio medija koji je u međuvremenu promijenio vlasnike ili su na njihovo čelo dovedeni ljudi bliski istom političkom subjektu. Ove činjenice nijesu poražavajuće, već samo govore o našoj stvarnosti i o tome da se ovdje mediji dominantno posmatraju kao sredstvo za političku propagandu i ništa više od toga. U ovakvoj situaciji priča o jedinstvenom samoregulatornom tijelu djeluje kao naučna fantastika. Mi smo se za posljednjih godinu dana toliko udaljili od priče o bilo kakvom profesionalizmu u medijima, a kamoli da govorimo o zajedničkom tijelu. Kod nas je, inače, davno zbog kratkoročnih političkih ciljeva žrtvovana samoregulacija sve uz blagoslov međunarodne zajednice.
Crnogorsko društvo ima sve izraženiji problem sa dezinformacijama i govorom mržnje, polarizacijom na javnoj i medijskoj sceni, ali i prijetnjama i napadima na novinare. Kako vidite da se mogu napraviti pomaci na tim poljima?
Na tim poljima neće biti pomaka sve dok zvanična politika ne bude promijenjena. Kada se ova država vrati korijenima građanskog, demokratskog i sekularnog društva, kada obnovi kao glavni cilj evroatlantske integracije i vrijednosti koje te integracije znače, tek tada će se moći na ozbiljan način govoriti o položaju novinara, govoru mržnje ili problemima na medijskoj sceni. Vjerujte, u ovom momentu to glavne predstavnike ove vlasti ne interesuje. Ima ministara i njihovih zamjenika koji razumiju ove stvari, ali bez podrške iz vrha Vlade to nema nikakvog efekta.
Takođe, neophodno je definisanje modela za zaštitu Javnog servisa RTCG od političkog uplitanja, da li tu vidite neki optimističan scenario? Kako se do sada pokazao novi uređivački tim u toj medijskoj kući?
Javni servis je nastavio da bude kontrolisan od političkih struktura. Kako u doba DPS-a tako i sada. Tu se ništa nije promijenilo samo što ga sada drukčije političke strukture kontrolišu. Ne postoji efikasan model koji bi mogao u potpunosti da zaštiti autonomiju javnog servisa nigdje u Evropi. Desničarski pokreti i partije koji se procvjetali u Evropi u vrijeme Trampa su ozbiljno ugrozili i u članicama Evropske unije nezavisnost medija i javnih servisa. Ja sam za to da svakom treba dati šansu. Novi menadžment je već na samom početku mandata napravio nekoliko ozbiljnih propusta i to je potpuno opravdano kritikovano. Ali, ajde da sačekamo sa donošenjem konačnih ocjena.
Što smatrate o prijedlogu da novinari budu pod posebnom zaštitom i da se napad na njih tretira kao krivično djelo?
Nijesam veliki zagovornik te ideje, ali ako nema drugog načina i ako će se na ovaj način zaštititi rad novinara – podržavam.
Činjenica je da se mediji i esnafska udruženja, ali i NVO sektor često selektivno oglašavaju kada su u pitanju napadi na novinare. Kako to komentarišete?
To je jedan od problema kada govorimo o efikasnoj zaštiti novinara. Sve dok branimo samo ,,naše“ novinare, a ne sve koji su napadnuti, neće biti ni efikasne zaštite novinara niti će oni bezbjedno obavljati svoj posao. Ovom društvu, kao i novinarskom esnafu je potreban konsenzus oko minimalnih zajedničkih interesa gdje ne bi smjelo da dolazi do podijeljenih stavova. Pogotovo kada su u pitanju napadi na novinare. Saglasnost oko minimalnih zajedničkih interesa može da bude osnova za mali pomak ka ozbiljnijoj medijskoj zajdnici.
Što će biti fokus Medijskom savjetu za samoregulaciju u narednoj godini? Koji su to najvažniji zadaci koje morate ispuniti?
Medijski savjet će nastaviti da radi na stvaranju uslova za formiranje jedinstvenog samoregulatornog tijela. Mislimo da je i dalje vrijedno truda pokušati doći do makar minimalne saradnje sa ombudsmanima na polju samoregulacije. Osim uobičajenih aktivnosti na rješanju žalbi čeka nas i rad na nekoliko projekata.
Šešelj dao još jedan povod da Savjet AEM „zamrači“ Hepi TV
Pobjeda se mnogo puta obraćala Agenciji za elektronske medije zbog toga što su mediji iz Srbije - Hepi TV, Pink M, Pink plus i Pink kršili standarde propisane Konvencijom o prekograničnoj televiziji i Direktivom o AVM uslugama, to nastavljaju da čine, a emituju se u Crnoj Gori. Ipak, AEM ne preduzima aktivnosti kako bi ,,zamračila“ te programe. Kako to komentarišete? Najnovije skandalozne i šovinističke izjave lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja koji je blatio Cetinjane i Cetinjanke prilikom gostovanja u Jutarnjem programu kod Milomira Marića su izazvale veliku pažnju javnosti koja je to osudila. Kako smatrate da je Savjet AEM trebalo da reaguje? Oni se još ne oglašavaju po tom pitanju.
Prije pola godine, dok sam još bio član Savjeta AEM-a, predlagao sam da se zbog kršenja Direktive i Konvencije kao i našeg Zakona o elektronskim medijima primijene mjere koje Agencija ima na raspolaganju. Međutim, u Savjetu tada nijesmo mogli doći do većine potrebne za izglasavanje odluke. Savjet AEM-a je nedavno započeo procedure na sankcionisanju govora mržnje na televizijama koje pominjete, ali je postupak zaustavljen iz meni nepoznatih razloga. Izjava Vojislava Šešelja od prije dva dana je pokazala da je Savjet morao da okonča procedure i na jedan duži rok (najmanje godinu dana) ograniči emitovanje TV Hepi u Crnoj Gori. Izostanak reakcije je shvaćen u Srbiji kao odobravanje ovakve vrste sadržaja. Izlivi govora mržnje su svakodnevna pojava na toj televiziji i crnogorski medijski prostor mora biti zaštićen od te vrste medijskog izraza. Takvi programi truju medijski prostor i prijete da unište i ono malo civilizovanog medijskog sadržaja koji se sačuvao na prostoru Zapadnog Balkana. Mislim da Savjet Agencije sada stvarno mora da odreaguje i zaštiti crnogrske građane od ove vrste agresivnog nacionalističkog divljanja.
Podrška jačoj zakonskoj regulativi
Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija radi medijsku strategiju 2022-2026, prvi dokument takve vrste u Crnoj Gori. Da li smatrate da on može pomoći u rješavanju bar nekih od mnogobrojnih problema koji trenutno postoje u ovoj oblasti?
Dobro je da se Ministarstvo bavi ovim poslom, kao što je dobro da se krenulo u konačno završavanje rada na medijskim zakonima. Nedavno je otpočela sa radom i grupa koja treba da dovrši rad na zakonu o medijima i zakonu o RTCG na osnovu komentara Savjeta Evrope kao i da finišira rad na zakonu o audio-vizuelnim medijskim uslugama. Problema je mnogo u medijskom sektoru tako da svaki napor u tom pravcu treba podržati.
Koliki je značaj Fonda za podsticanje medijskog pluralizma i raznovrsnost medija?
Značaj Fonda je ogroman i on je trebao davno biti uspostavljen jer je medijsko tržište Crne Gore premalo i neodrživo bez pomoći države. Mnoge zemlje imaju ovakve fondove, a on je pogotovo značajan u malim zemljama kao što je naša da bi mediji bili održivi i da bi se mogli nositi sa puno moćnijim medijima i velikih država u našem okruženju. Luksemburg, primjera radi, ima odavno jedan takav fond i on garantuje stabilan rad njihovih medija i opstanak na tržištu u konkurenciji sa puno većim medijima.
