Koliko je tužilaštvo brzo i efikasno u procesuiranju krivičnih prijava koje podnose političari, toliko je ažurno i kada treba odbaciti one koje se odnose na onemogućavanje funkcionisanja lokalnih parlamenata, poput onog u Andrijevici, kazao je Pobjedi profesor, advokat i član Upravnog odbora Udruženja pravnika Miloš Vukčević.
Pasivnost, nezakonitost i pristrasnost institucija, smatra Vukčević, stvaraju lošu sliku o državi koja je kao prioritetni cilj postavila što skorije ispunjavanje pretpristupnih kriterijuma i ulazak u Evropsku uniju (EU).
SELEKTIVNOST
Opstrukcije rada državnih organa, upitno i antidržavno djelovanje pojedinih funkcionera i čelnika opština, teške riječi, ali i one izgovorene u duhu slobodno izraženog stava u posljednjoj godini pratila je serija krivičnih i prekršajnih prijava.
Međutim, po ocjeni struke, nadležni su im poprilično selektivno pristupali, u zavisnosti od toga ko ih je i kojim povodom pokrenuo.
Tako je tužilaštvo „zažmurilo“ na sporne aktivnosti i postupke čelnika Pljevalja i Nikšića - Darija Vraneša i Marka Kovačevića, koji su u više navrata javno izložili poruzi državu i njene simbole ili vrijeđali političke oponente.
Vraneš, koji dolazi iz Nove srpske demokratije, spornim djelovanjem jasno je negirao crnogorsku državnost, kontinuirano se obračunava i sa tekovinama antifašizma i olako pribjegava i istorijskom revizionizmu.
Nikada nije odgovarao zbog toga. ODT Pljevlja je prošle godine odbacilo krivičnu prijavu koju je protiv njega podnijela Socijaldemokratska partija jer je obilježavanje Dana nezavisnosti Crne Gore uporedio sa „cirkuskom predstavom“, što je ponovio i na posljednjoj sjednici Skupštine opštine.
Nedavno je protiv Vraneša formiran predmet i zbog organizovanja svečane akademije kojom je obilježen Dan državnosti Srbije čime je, smatraju podnosioci prijave SDP, Socijaldemokrate i Liberalna partija, prvi čovjek Pljevalja prekršio i zakone i Ustav Crne Gore.
Krajem prošle godine je odbačena krivična prijava Marka Kovačevića zbog povrede ugleda države jer je prilikom intoniranja himne Crne Gore na proslavi 13 godina rada Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom Nikšić ispružio srednji prst ruke.
Osnovno državno tužilaštvo Nikšić ocijenilo je da prvi čovjek Nikšića nije imao nikakve skrivene namjere.
Stav nikšićkog ODT-a je i da nema elemenata krivičnog djela ni u objavi Kovačevića kojom vrijeđa poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Oskara Hutera.
ATAK NA SLOBODNU RIJEČ
Međutim, tužilaštvo je ekspresno reagovalo na krivične prijave Kovačevića u kojoj je kao inspiratore prijetnji koje su mu upućene na društvenim mrežama označio 13 osoba iz javnog života Crne Gore i dalo uputstva policiji za prikupljanje „svih neophodnih činjenica relevantnih za donošenje odluke“.
Advokat Vukčević za Pobjedu kaže da je podnošenje krivičnih prijava od strane političara u cilju ostvarivanje kratke političke koristi postala praksa javne scene u Crnoj Gori. U tom smislu tumači i Kovačevićev „obračun“ sa glasnogovornicima javnosti.
"Nažalost, sankcija za one koji koriste krivičnu prijavu kao sredstvo obračuna sa „političkim neprijateljima“ u našem pravnom sistemu zapravo ne postoji, jer za krivično djelo lažno prijavljivanje potrebno je dokazati da je podnosilac krivične prijave znao da lice koje tereti nije izvršilo krivično djelo, odnosno da ne postoji njegova krivica. U tom kontekstu treba razumjeti i posljednje podnošenje krivične prijave od strane Kovačevića protiv više novinara, političara, NVO aktivista, koje je imalo za cilj politički obračun sa njima, da ih zaplaši i u krajnjem suzbije njihovu slobodu izražavanja, jer su komentarisali kontroverzne stavove čelnika Nikšića, koji je javna ličnost i samim tim bi trebalo da ima veći prag tolerancije na kritike koje su mu upućene u vršenju javne funkcije", ocijenio je Vukčević.
Siguran je, kako kaže, da i sam podnosilac krivičnih prijava zna da su one neosnovane, ali konstatuje da njima želi da podigne političku prašinu, skrene pažnju na sebe i prikaže se kao neko čija je bezbjednost navodno ugrožena od strane novinara, NVO aktivista i političara, čiji zadatak jeste da kritikuju nosioce vlasti.
Međutim, ističe Vukčević, u cijeloj priči čudi brzo djelovanje tužilaštva koje je odmah postupilo po krivičnim prijavama Kovačevića i umjesto da ih odmah odbaci kao očigledno neosnovane, naredilo je saslušanje svih lica protiv kojih su podnesene.
"Na taj način ugrožava se sloboda izražavanja tih lica koja su imala puno pravo da komentarišu i kritikuju sporne stavove predsjednika opštine Nikšić i vrši se pritisak na njih da ubuduće odustanu od kritika upućenih nosiocima najviše vlasti u zemlji", naglasio je sagovornik Pobjede.
OZBILJAN PRESEDAN
Sa druge strane, koliko je tužilaštvo promptno reagovalo u procesuiranju Kovačevićevih prijava, toliko je, napominje Vukčević, isto brzo kada treba odbaciti one podnijete protiv grupe građana koja je ometala održavanje sjednice SO Andrijevica.
Bezakonje u Andrijevici vlada od 15. jula prošle godine, od kada je grupa građana, bliska lokalnoj vlasti, spriječila više pokušaja održavanja sjednice na kojoj je trebalo da se raspravlja o zahtjevu DPS-a za smjenu predsjednika opštine Željka Ćulafića iz Socijalističke narodne partije, a potom i o razrješenju predsjednika lokalnog parlamenta Mladena Đukića.
Vukčević napominje da je Osnovno državno tužilaštvo u Beranama formiralo samo jedan predmet povodom zasijedanja koje je trebalo da bude održano 18. septembra i „brzinom svjetlosti“ utvrdilo da nema krivične odgovornosti u toj opstrukciji.
"Bez želje da prejudiciram postojanje krivične odgovornosti u ovom slučaju, ali sama činjenica da je ODT sprovelo izviđajne radnje tako brzo i odmah utvrdilo da nema krivične ili prekršajne odgovornosti učesnika mi daju za pravo da kažem da nijesu temeljno, pravilno i savjesno sproveli istražne radnje u ovom predmetu", stava je Vukčević.
Upravo pasivnim ponašanjem institucija, njihovim nereagovanjem, stvorio se, kaže Vukčević, ozbiljan presedan da svako može, kad god mu padne na pamet, da spriječi organizovanje izbora na biračkim mjestima ili održavanje sjednica lokalnog parlamenta, a da ne odgovara za postupke.
Porazno je, zaključuje on, što Vlada zajedno sa drugim institucijama ide linijom manjeg otpora i pribjegava nezakonitostima umjesto da preduzme sve mjere i istraje na sprovođenju i poštovanju pravnih propisa.
„Pravnu sapunicu“ u Šavniku riješiti okončanjem izbora
Vukčević je ocijenio da je Vlada nedavno povukla nezakonit potez i po pitanju rješavanja političke krize u Šavniku.
On je kazao da smo prethodnih dana gledali „pravnu sapunicu“ u kojoj izvršna vlast prvo nezakonito uvodi, a onda povlači prinudnu upravu u toj opštini, dok je sa druge strane lokalni parlament skratio sebi mandat koji je istekao 2022. godine.
U takvoj zavrzlami, ističe Vukčević, zanemaruje se činjenica da Crna Gora, pretpristupna članica Evropske unije, nije u stanju da svojim građanima obezbijedi osnovno ustavno i konvencijsko pravo da biraju i da budu birani na izborima.
"Nažalost, građani Šavnika u 21. vijeku ne mogu da ostvare svoje biračko pravo, što je prije svega odgovornost države, odnosno njenih institucija koje moraju da obezbijede uslove da se shodno Zakonu o izboru odbornika i poslanika ponove izbori u onim biračkim mjestima u kojima su poništeni. Vlada prvobitno nezakonito uvodi prinudnu upravu, iako nijesu bili ispunjeni uslovi iz člana 185 Zakona o lokalnoj samoupravi, a potom povlači tu odluku", navodi Vukčević.
On naglašava da se jednom nezakonitom odlukom ne može ispravljati druga, već samo i isključivo primjenom zakona. To u slučaju Šavnika znači da je potrebno obezbijediti okončanje izbornog procesa koji je započet, odnosno ponavljanje
izbora na onim biračkim mjestima na kojima su poništeni, kako to propisuje Zakon o izboru odbornika i poslanika.
"Na taj način država će poslati poruku da se zalaže za dosljednu primjenu prava i da neće popustiti ni pred kakvim političkim pritiscima", poručio je Vukčević.
Gonjenje Batrićevića i „bezgrešnost“ IN4S-a
Kako izgleda pokušaj gušenja slobode govora i mišljenja najbolje se očitava na primjeru istoričara i profesora na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Bobana Batrićevića.
Više državno tužilaštvo u Podgorici je u oktobru prošle godine zatražilo pokretanje prekršajnog postupka protiv Batrićevića zbog kolumne na portalu Antena M u kojoj je kritikovao stavove mitropolita SPC Joanikija i episkopa Metodija kojima su njih dvojica veličali ratnog zločinca Dražu Mihailovića.
Tužilaštvo je pet mjeseci kasnije, nakon uvida u spise predmeta, ocijenilo da nema elemenata prekršaja i, dan uoči nastavka suđenja, naložilo tužiteljki Snežani Šišović da odustane od daljeg gonjenja Batrićevića.
Nedugo nakon te odluke, Više tužilaštvo je ocijenilo da nema osnova za pokretanje krivičnog postupka u predmetu formiranom povodom objave teksta na portalu IN4S pod nazivom „Bal vampira u Titogradu: Satanisti, bogoborci i skeptici stali u odbranu lica i nedjela Bobana Batrićevića“.
Tekst na portalu IN4S objavljen je 23. januara ove godine, nakon protesta građana zbog suđenja Batrićeviću u Sudu za prekršaje.
Taj prosrpski i proruski medij je skup opisao spornim naslovom, dok su u nastavku teksta naveli da sa transparenata koje su nosili okupljeni „prosto zaudara ogorčenost i mržnja prema SPC i njenom sveštenstvu“.
"Ista ona razularena ateistička atmosfera koja je tokom komunističke strahovlade rezultirala desetinama i stotinama ubijenih sveštenika i oskrnavljenih hramova. U obraćanju okupljenoj masi, Batrićević je izjavio sljedeće: „Nema toga boga oca koji će nas naćerati da ućutimo“. Masa je zapala u ekstazu", jedan je od pasusa teksta koji je objavio IN4S.
