“Ustavni odbor Skupštine Crne Gore grubo je povrijedio Ustav, tačnije član 154 stav 3 kada je preuzeo nadležnosti Ustavnog suda, te utvrdio da su nastupili razlozi za prestanak funkcije sutkinje Dragane Đuranović, koji prestanak je potom neustavno konstatovao sam predsjednik parlamenta Andrija Mandić”, kazao je u razgovoru za Portal Analitika, advokat prof. dr Miloš Vukčević.
Ističe da je odredbama člana 154 stav 3 Ustava propisano da Ustavni sud na sjednici utvrđuje da li je nastupio neki od razloga za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda.
5“Utvrđivanje je radnja koja podrazumijeva da se na sjednici Ustavnog suda iz personalnog dosjea sudije, kao i druge službene dokumentacije utvrdi činjeničko stanje- da li je sudija u ovom slučaju ispunio uslove za starosnu penziju. Nije u pitanju radnja “konstatovanja” kako to neke kolege pravnici pogrešno navode, nego radnja utvrđivanja činjeničkog stanja, to jasno piše u čl. 154 st. 3 Ustava”, ukazuje Vukčević.
Ustavni sud u junu dao svoj stav
Nakon što se na sjednici Ustavnog suda utvrdi činjeničko stanje, odnosno da su nastupili razlozi za sprestanak funkcije sudiji, pojašnjava dalje sagovornik Analitike, o tome Ustavni sud obavještava Skupštinu, koja potom samo konstatuje da je sudiji prestao mandat.
“U slučaju sutkinje Dragane Đuranović, Ustavni odbor Skupštine preuzeo je nadležnost Ustavnog suda, jer je isti sam utvrdio da su nastupili razlozi za prestanak njene funkcije, zato što je ista ispunila uslove za starosnu penziju po Zakonu o PIO. Da stvar bude još gora, Ustavni odbor je znao za stav Ustavnog suda iz juna mjeseca ove godine (sa 4 glasa za i 2 glasa protiv) da za sutkinju Dragana Đuranović nisu nastupili razlozi za prestanak funkcije, jer nije ispunila uslove za starosnu penziju po odredbama Zakona o radu”, kaže Vukčević.
Sagovornik Analitike naglašava da je Ustavni odbor s umišljajem, svjesno i organizovano preuzeo nadležnost Ustavnog suda, iako je, kaže, znao da je zvaničan pravni stav Ustavnog suda da se nisu stekli razlozi za prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović, čime su izašli van okvira svojih nadležnosti i ovlašćenja.
Aramenko samo dostavila podatke, nije utvrđivala da li su ispunjeni uslovi
Odgovor predsjednice Ustavnog suda na dopis Ustavnog odbora na osnovu kojeg je odlučivao Ustavni odbor nije, kako kaže Vukčević,akt Ustavnog suda,jer ga nije utvrdio Ustavni sud na sjednici, nego je, dodaje on, predsjednica suda dostavila samo podatke koji se tiču godine rođenja i radnog staža sudija, a na traženje Ustavnog odbora.
Naglašava da je važno istaći da ni predsjednica Ustavnog suda nije utvrđivala da su nastupili razlozi za prestanak mandata, već je samo dostavila podatke koji se tiču datuma rođenjairadnog staža za sudije.
“U stručnojjavnosti se moglo čuti dosta kritika da su sudije pogriješile kada su na sjednici u junu mjesecu ove godine, kao i na prethodnim sjednicama, zauzimale stav da im funkcija prestaje kad ispune uslove za starosnu penziju po odredbama Zakona o radu, po sili zakona sa navršenih 66 godina, kao i da su se prilikom glasanja trebali izuzeti kada glasaju o svom pretsanku mandata.U potpunosti sam saglasan sa takvim kritikama i smatram da sudijama Ustavnog suda prestaje funkcija ispunjavanjem uslova za starosnu penzju po Zakonu o PIO, a ne po Zakonu o radu, ali to ne smije biti razlog da Ustavni odbor preuzima nadležnosti Ustavnog suda i sam utvrđuje da su nastupili razlozi za prestanak funcije sudije i to činisuprotno stavu Ustavnog suda”, ističe Vukčević.
Ustavni sud ima ovlašćenje da tumači zakone, ne Ustavni odbor
Prema riječima sagovornika Analitike, sudijama Ustavnog suda dato je ovlašćenje da tumače Ustav i zakone i isti su na sjednici u junu ove godine, kao i više puta prije toga, zauzeli stav da im funkcija prestaje po odredbama Zakona o radu.
“To je njihovo legitimno pravo. Ako neko smatra da su sudije na toj sjednici zloupotrijebili službeni položaj u svoju korist može podnjeti krivičnu prijavu (a o tome će krajnjem odlučivatisud), ali se takav stav Ustavnog suda donijet većinom sudija mora poštovati, a posebno ga mora poštovati Ustavni odbor”, izričit je Vukčević.
U suprotnom se, kako dodaje, urušava ustavni poredak i nastaje anarhija u kojoj jedna grana vlasti (zakonodavna) preuzima ovlašćenaj druge (sudske).
“Takvo postupanje Ustavnog odbora ne samo da nije u skladu sa članom 154 stav 3 Ustava, nego je i u suprotnosti sa članom 7stav 2 Zakona o Ustavnom sudu kojim je propisano da Ustavni sudo ispunjenosti uslova za starosnu penziju, odnosno isteka mandata sudiji, obavještava predlagača (Skupštinu ili Predsjednika države) koji je tog sudiju predložio, šest mjeseciprije ispunjavanja uslova za ostavrivanje prava na starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata”, naglašava Vukčević.
U vezi sa kritikama upućenim da su sudije trebale da se izuzmu kada odlučuju o sopstvenoj stvari, Vukčević ističe da se član 43 Zakona o Ustavnom sudu na koji se poziva jedan dio stručne javnosti odnosi na slučajeve kada su sudije učesnici u postuku (kada na primjer sudija podnose ustavnu žalbu, pa se onda mora izuzeti kada se o njoj odlučuje), ali striktno navedeni član se ne odnosi na ovu situaciju.
“Dakle, sudije nisu imale zakonsku obavezu da se izuzmu, kao što se ni poslanici ne izuzimaju kada glasaju u Parlamentu o sebi da budu ministri ili drugi članovi Vlade, prilikom izbora Vlade. Svakako, ne opravdavam sudije, trebale su da se izuzmu i pozovu na pravilo Nemo iudex in causa sua, ali zakonska obavezane postoji, da bi se moglo reći da su sudije i u tom slučajuprekršile zakon”, zaključuje Vukčević.
Kako dodaje, Skupština nije iznad Ustava, te njen Ustavni odbor ne može preuzimati nadležnosti koje su po Ustavu dodjeljene Ustavnom sudu samo zbog toga što im se ne sviđa stav Ustavnog suda da sudijama funkcija prestaje kad ispune uslove za starosnu penziju po odredbama Zakona o radu.
“Da se ne bi stekao pogrešan utisak, autor ovog teksta „ne brani“ sudije Ustavnog suda i njihovo postupanje, ali „brani“ ustavno pravni poredak Crne Gore. Jedini autoritativni tumač Ustava je Ustavni sud”, kaže on.
Sagovornika Analitike zabrinjava što jedan dio kolega i stručne javnosti odobrava, pa čak i ohrabruje, ovakvo djelovanje Skupštine i njenog Ustavnog odbora.
“Sjetimo se da je do samo prije godinu – dvije dana Skupština preuzela određene ustavne nadležnosti predsjednika države,usvajajući izmjene i dopune Zakona o predsjedniku za koje je Ustavni sud našao da su neustavne. Sada faktički preuzima nadležnosti Ustavnog suda. Ko zna šta sljedeće možemo očekivati”, pita se Vukčević.
Vratiti nadležnost Ustavnom sudu
Smatra da se u Crnoj Gori nije desio „puč“ jer isti podrazumjeva neustavnu i nezakonitusmjenu vlasti, ali, dodaje, termin „ustavni puč“ je kolokvijalni, politički izraz koji oslikava sadašnju situaciju urušavanja ustavno – pravnog poretka, te faktičko preuzimanje ustavno - sudske vlasti od strane zakonodavne vlasti- Skupštine Crne Gore i njenog Ustavnog odbora.
“Izlazak iz novonastale pravne i političke krize je da Ustavni sud na sjednici utvrdi da je Skupština, odnosno njen Ustavni odbor prekršio Ustav, tačnije član 154 stav 3. Nakon toga potrebno je da Ustavni odbor poništi svoj zaključak da je sutkinji Dragani Đuranović prestala sudijska funkcija ispunjavanjem uslova za starosnu penziju, te vrati tu nadležnost Ustavnom sudu, koji nakon toga treba da utvrdi nastupanje razloga za prestanak njene funkcije”, poručuje Vukčević.
