Podgorička firma „Montal DSD“ ove nedjelje počela je nove radove na zgradi Muzeja u Bijelom Polju. Kao što je Pobjeda već najavila u tekstu od 16. septembra, riječ je o popravci većine ranijih zanatskih radova koje je odbila da primi Uprava za zaštitu kulturnih dobara, a za koje su izvođači, projektanti i nadzor krajem prošle godine složno i neistinito ustvrdili da su izvedeni po projektu i svim konzervatorskim i građevinskim standardima, te da je zgrada Muzeja pogodna za upotrebu.
Dok se gusti oblaci ovih dana nadvijaju nad Bijelim Poljem, na zgradi Muzeja mogu se vidjeti skele i zanatlije koje ponovo rade fasadu, a u planu je i obnova i završetak preostalog dijela pločnika i trotoara. U unutrašnjosti su demontirane sporne vitrine koje su prvobitno planirane za izlaganje eksponata, a počelo je i uklanjanje tarketa na spratu, budući da je projektom bila predviđena ugradnja hrastovog parketa. Iz fotografija koje je dobila Pobjeda vidi se da su uklonjena i sva unutrašnja vrata.
SPISAK RADOVA
Novog izvođača radova, koji je ovaj posao dobio na tenderu Programa Ujedinjenih nacija za razvoj UNDP, u Muzeju u Bijelom Polju očekuje popravka, zamjena ili ugradnja gotovo svih pozicija koje su stručnjaci Uprave za zaštitu kulturnih dobara, kao i arhitektica Katarina Nikolić-Krasan, ocijenili kao nestručno urađene, mimo projekta i konzervatorskih standarda.
Pored nove fasade, izvođače očekuje i uklanjanje drvene opšivke strehe i ponovno opšivanje u skladu sa projektom, nabavka i ugradnja solbanka ispod svih prozora prizemlja i sprata, demontaža i ponovna montaža rešetki na prozorima, zamjena ili popravka dihtunga na svih prozorima, nabavka i ugradnja drvenih hrastovih potprozorskih klupica u kancelarijama. Novog izvođača radova očekuje i čišćenje i brušenje površinskog sloja postojećeg poda u prizemlju, ugradnja nove podne obloge, uklanjanje drvene obloge plafona na prizemlju i ugradnja nove, ponovno bojenje zidova i plafona brojnih kancelarija, promjena obloge stepeništa, zidanje novog dimnjaka, izrada i popravka betonskog trotoara, zamjena vodokotlića i wc školjke.... i brojni drugi jednostavniji i složeniji radovi.
Svi ovi radovi, koji su krajem prošle godine već bili prijavljeni kao završeni i uspjeli, dobili su negativnu ocjenu više stručnih lica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, ali i nezavisnog stručnjaka Katarine Nikolić-Krasan, koju je angažovao UNDP.
"Radovi su nestručno i nekvalitetno izvedeni, s odsustvom zanatskih vještina i tehnika, te nijesu u saglasnosti sa projektnom dokumentacijom, niti sa pravilima muzejske i konzervatorske djelatnosti. Izvedeni radovi u konačnom nijesu rezultirali formiranjem kvalitetnog spoljašnjeg i unutrašnjeg prostornog ambijenta namijenjenog muzejskoj djelatnosti, te na osnovu svega izrečenog nije moguće prihvatiti izvedene radove", navodi se u Rješenju Uprave, koje je doneseno 21. novembra prošle godine.
RAZMATRANJE
U Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, podsjetimo, još traje razmatranje krivične prijave koju je protiv arhitekata, projektanata i nadzora Marije Novaković, Gorana Radovića i Ilije Laloševića podnijela Uprava za inspekcijske poslove. Državni tužilac je prvo odbacio krivičnu prijavu, ali je Više državno tužilaštvo predmet vratilo na ponovno postupanje, pa su, pored aktera obuhvaćenih krivičnom prijavom, u međuvremenu saslušana i stručna lica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, direktor Muzeja u Bijelom Polju Željko Raičević i inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak. Dok traje obnova Muzeja, Ministarstvo kulture i medija kao investitor i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) koji raspolaže državnim novcem za rekonstrukciju Muzeja, tvrdo ćute o svojoj odgovornosti za štetu u Muzeju i troškovima novih radova, budući da su ih akteri krivične prijave optužili da su ova dva subjekta tražili ugradnju jeftinih, a ne skupih materijala, kako je bilo po projektu. Ćute i o naplati štete, jer se u ovom trenutku ne zna hoće li Ministarstvo i UNDP probijanje budžeta i nove troškove za nove popravne radove pokušati da naplate od ranijeg izvođača radova, projektanata i nadzora. Ili će sve, po dobrom starom običaju u Crnoj Gori, prekriti i pojesti muzejska prašina i paučina zaborava, baš kao što prekriva i jede i onih sedam zbirki kulturnih dobara koje već više od četiri godine trunu u neuslovnim metalnim kontejnerima kraj Muzeja.
