Digitalni novac na različite načine sve češće postaje dio svakodnevice ljudi širom svijeta, a popularnijim ga čine različiti događaji – od odluke sve većeg broja sistema da kreiraju sopstvenu digitalnu valutu, preko prednosti koje brojni trgovci omogućavaju onima koji žele da na ovaj način plate određenu robu i uslugu do informacije da bitcoin danas vrijedi 48.000 dolara.
Bitcoinu je trebalo više od 12 godina da od digitalnog novčića, čija vrijednost je u početku iznosila 0,0008 dolara dostigne ovaj iznos – čak dvije godine bile su potrebne da premaši psihološku granicu od jednog dolara, a zatim skoro čitava decenija da obezbijedi status koji danas ima. Posmatrajući bitcoin mnogi su zaključili da je to pravac kojim se vrijednost jedne kriptovalute kreće – od gotovo nemjerljivo male do petocifrene cijene, uvjereni da bi to moglo da važi i za ostale.
Reakcije
Tržište kriptovaluta preplavljeno je novitetima, jer svakodnevno raste broj onih koji žele svoju poziciju u ovom segmentu. Dok Evropska unija testira digitalni euro, a Kina digitalni juan, dok IBM razvija stablecoin vezan za vrijednost dolara i dok se, generalno, inovacije u ovoj oblasti pojavljuju u brojnim sistemima, na mobilne uređaje korisnika širom svijeta pristiže kriptovaluta Pi.
Reakcije na ovu pojavu uobičajene su koje psihologija prepoznaje kada je riječ o bilo čemu što je novo i relativno nepoznato, a moglo bi donijeti određeni vid koristi, pri čemu su najbrojnije grupe onih koji vjeruju da će „jednoga dana“ Pi da vrijedi mnogo, kao i drugih koji smatraju da je nemoguće da bilo šta odjednom dobije vrijednost ako se sada dijeli besplatno. Postoji i treća grupa – oni koji smatraju da je riječ o prevari.
Iz sadašnje perspektive gledano i prva i druga grupa bi mogle biti u pravu – prva jer vrijednost kriptovalute Pi možemo spoznati tek u dogledno vrijeme kada se on pojavi na mreži, a druga jer je i u teoriji nemoguće da bilo šta raste „samo od sebe“. Ovi treći, na sreću svih onih koji kroz Pi gledaju u digitalnu budućnost, ipak nijesu u pravu – Pi nije ono što je viđeno kod nekih ranijih MLM šema, kakva je bila OneCoin prevara (o kojoj više detalja možete vidjeti ovdje).
Rudarenje
Pi ima svojstvo širenja mreže korisnika, zbog kojeg može da podsjeća na MLM šeme, ali se od njih značajno razlikuje, a uz sve to – ne poziva vas da ulažete novac, već da jednostavno „rudarite“ digitalne novčiće uz pomoć mobilne aplikacije.
Ipak, rudarenje, koje u ovom smislu označava proces dodavanja transakcionih zapisa u javni registar kriptovalute, je, u najkraćem, njeno puštanje u opticaj
Ipak, rudarenje, koje u ovom smislu označava proces dodavanja transakcionih zapisa u javni registar kriptovalute, u kojem se tokom ovog procesa potvrđuje svaka transakcija, a kao „nagrada“ za to dobijaju se djelići digitalne valute, je, u najkraćem, njeno puštanje u opticaj, uz istovremeno obezbjeđivanje cjelokupne mreže. Ono se u potpunosti razlikuje kada je riječ o kriptovalutama Pi i bitcoin je način rudarenja.
Zapravo, Pi i bitcoin i nemaju ništa zajedničko, zbog čega ih ne treba posmatrati na isti način, niti kroz iskustvo bitcoina projektovati budućnost kriptovalute Pi. Uprkos tome, sve češće možete uočiti poziv da se pridružite „Pi zajednici“ tako što vam neko poručuje nešto poput „ako nijeste na vrijeme uložili u bitcoin – ovo je sjajna prilika...“ što je, najblaže rečeno, besmisleno.
Riječ je o tome da je vašim kontaktima u interesu da njihov krug članova koje su pozvali bude što brojniji, kako bi im se povećavala brzina rudarenja unutar krugova, što možda ne bi zvučalo kao dovoljno dobar, niti atraktivan način ubjeđivanja svih onih kojima su kriptovalute potpuna nepoznanica da vam se pridruže u ovoj avanturi iskopavanja digitalnog blaga.
Nije „novi bitcoin“
Bitcoin ima sasvim drugačiju strukturu, protok i način funkcionisanja, a njegovo rudarenje zahtijeva da se to ipak radi na nekom moćnijem uređaju, kako ne bi bilo tehničkih poteškoća, a za taj proces potrebna je veća količina električne energije u odnosu na onu koju uređaj troši za druge operacije.
Kada je u pitanju Pi sve što je potrebno je smatrfon sa internet konekcijom, na koji je moguće preuzeti istoimenu aplikaciju. Pi Netvork je idealna platforma za početnike investitore. Njen interfejs je intuitivan i veoma jednlostavan za korišćenje. Uz pomoć aplikacije Pi Network moguće je rudariti kriptovalute gdje god da se nalazite.
Prilikom ovog procesa ni potrošnja baterije, ni mrežni protok se ne povećavaju, niti se remeti procesorska snaga uređaja. U ovom smislu, za Pi se može reći da je mnogo više demokratizovan u odnosu na bitcoin. Osim toga, Pi je i mnogo ekonomičniji i ekološkiji, jer ne zahtijeva veliku potrošnju energije.
Vrijednost
Značajna karakteristika koju ima Pi je što brojni korisnici cijene saradnički aspekt ovog projekta, budući da on pruža priliku učestvovanja u izgradnji projekta u nastanku, čineći ga sigurnim, rješavajući određene probleme i iskopavajući valute. Mogućnost da ga dodijelite drugima je za mnoge od posebnog značaja.
U aplikaciju je potrebno ući jednom u 24 sata kako bi se kontinuitet rudarenja održao
Dodatnu vrijednost mnogi vide upravo u tome što iza projekta stoje naučnici sa Stanford univerziteta, što je bio jedan od presudnih motiva za više od 12 miliona korisnika da se od proljeća 2019. do danas prihvate rudarenja. Iako djeluje kao još jedna kriptovaluta na već prezasićenom tržištu, Pi je zapravo nešto što će to tek postati, jer je cio projekat još u testnoj verziji.
U aplikaciju je potrebno ući jednom u 24 sata kako bi se kontinuitet rudarenja održao. Početak rudarenja moguć je odmah nakon registracije. Dinamika rudarenja izražena je u jedinici Pi na sat čija se vrijednost smanjuje kada se zajednica povećava. Tokom ovog procesa dolazi do pojave koja se kod kriptovaluta naziva „halving“, odnosno prepolovljenje koje se pojavljuje u određenim fazama kada se prinos smanjuje kako bi se korisnička zajednica razvijala.
Halving je neka vrsta programerskog odgovora na problem infalcije, predviđenog kodom u okviru platforme onda kada kada dolazi do smanjenja nagrade za rudare na pola, čime se smanjuje količina kriptovalute koja cirkuliše u ovom procesu.
Sigurnosni krug
Nakon trodnevnog rudarenja moguće je povećati prinos izgradnjom sigurnosnog kruga, što doprinosi ukupnoj sigurnosti mreže, pri čemu raniji članovi mreže rudare brže od onih koji se kasnije priključuju. Sigurnosni krugovi su grupe pouzdanih ljudi koje je izgradio svaki član Pi tima, a one postoje kako bi se obezbijedilo stvaranje globalne mreže povjerenja, u cilju sprečavanja bot transakcija.
Sistem za sada jeste postavljen na modelu koji se razvija u formi koja podsjeća na piramidalnu šemu, ali za korisnike ne predstavlja nikakvu opasnost s obzirom na to da je potpuno besplatan, odnosno ne inicira investiranje novca. Sa bitcoinom to nije slučaj, jer ga je, pored rudarenja, moguće dobiti plaćajući novcem i nije potrebno „uvoditi“ nove učesnike.
Međutim, Pi nije „besplatan novac“, već dugoročni projekat čiji uspjeh zavisi od kolektivnih doprinosa njegovih članova, a on je uslovljen njihovim kolektivnim doprinosom. Dakle, nije riječ ni o kakvom načinu ostvarivanja „brze zarade“.
Prelazak na mrežu
Sve do lansiranja na mrežu, kada će Pi postati prava kriptovaluta, ideja kreatora je da se razvija zajednica. U ovoj fazi ništa nije povezano s bilo kojim blockchainom i projekat ostaje relativno nedokučiv u pogledu svojih ambicija, a o budućoj vrijednosti moguće je samo nagađati, jer će ona zavisiti od tražnje nakon što se Pi pojavi na mreži koja će mu omogućiti razmjenu.
Pi još nije na tržištu i nije ga moguće kupiti drugom digitalnom ili fizičkom valutom.
Sistem radi na isti način kao i svaki potpuno decentralizovani sistem. Pi još nije na tržištu i nije ga moguće kupiti drugom digitalnom ili fizičkom valutom. Takođe, ne možete da rudarite s više od jednog uređaja, jer je propisano pravilo: jedan uređaj po osobi, što je strategija u borbi protiv kreiranja lažnih naloga.
Mreža koju koristi Pi koristi je Googleova reCAPTCHA V3 tehnologija, kako bi omogućio provjeru da li nalogom upravlja čovjek ili uređaj, a paralelno s tim razvija se i algoritam mašinskog učenja baziranog na ponašanju stvarnih korisnika koji predviđa ponašanje robota i lako može da ga razlikuje od ljudskog bića.
Faze razvoja
Prema sada dostupnim podacima razvoj projekta planiran je kroz tri faze. Prva, koja je već završena, obuhvatala je dizajn i distribuciju tokena, tokom koje je rađeno na poboljšanju korisničkog iskustva, kako bi ono bilo što ugodnije i jasnije, paralelno uz rad na stabilizaciji glavne mreže koja je još u fazi pripreme.
Drugu fazu, u kojoj se projekat sada nalazi od marta prošle godine, karakteriše postavljanje host softvera na test mrežu. Test mreža koristi potpuno isti pouzdani kalendar kao i glavna mreža. U ovoj fazi počinje pokretanje „čvorova“. U pitanju su softveri koji „pogađaju” kombinacije kako bi otkrili šifre algoritma, a oni koji uspiju u tome postaju nagrađeni određenim iznosom kriptovalute.
Da bi se bilo koji čvor pridružio glavnoj mreži, preporučuje se početak na testnoj mreži, koja se pokreće paralelno s Pi emulatorom, odnosno softverom koji omogućava da se određeni proces izvršava na platformi drugačijoj od one za koju je predviđen.
Treću fazu, čiji se početak očekuje krajem ove godine, predstavljaće prelazak na glavnu mrežu, odnosno prestanak ograničenja samo na naloge za koje je potvrđeno da pripadaju stvarnim ljudima, kroz sistem provjere podataka.
Kako rudariti Pi?
Za ovaj proces dovoljno je posjetiti App Store ili Google Play prodavnicu aplikacija i potražiti Pi Network, a zatim je preuzeti na uređaj. Nalog je moguće potvrditi uz pomoć broja telefona. Nakon registracije, svaki korisnik dobija jedan Pi po računu.
Sistem pruža četiri ranga profila:
- Pioneer – rang početnog nivoa za sve korisnike, gdje je dinamika proizvodnje 0,1 Pi na sat.
- Saradnik – da biste dostigli ovaj rang, potrebno je da rudarite Pi tri dana;
- Ambasador – rang za korisnike koji pozivaju ostale članove da se povežu na mrežu Pi.
- Čvor (dolazi uskoro) – pokretanje Mine Pi aplikacje a na uređaju osiguraće Pi blockchain zasnovan na saradničkim vezama.
Pi nije način za brzu zaradu, niti predstavlja opasnost za bilo koga ko ga sada rudari. Niko, pa ni autori projekta, ne mogu da garantuju u kojoj mjeri će on biti uspješan, ali već u ovoj fazi je jasno da ako i ne bude velike koristi – svakako nema izgleda ni za najmanju štetu.
Autorka je doktorand u oblasti blockchain tehnologije. Ovo je četvrti od 15 tekstova u serijalu Analiza digitalnih transakcija, koji objavljujemo na našem portalu.
