Međunarodna grupa naučnika pod vođstvom dr En Pauel sa Univerziteta Kalifornija u Dejvisu, u novom broju prestižnog časopisa Science razriješila je tu misteriju: krivac je slučajna genetska mutacija koja dovodi do uravnoteženog sazrijevanja paradajza. Ali, ta mutacija je istovremeno razlog zašto paradajz savršenog oblika i boje sadrži manje šećera, ugljenih hidrata i karotenoida nego njihovi „rođaci“ koji po sebi imaju žute i zelene kolutove, prenosi Jutarnji list.
- Ta mutacija jr prisutna u gotovo svim modernim sortama paradajza. Sada, pak, možemo reći kako je pokušaj da plod paradajza učinimo ljepšim smanjio nivo nekih važnih sastojaka koji su povezani s ukusom - izjavio je za New York Times dr Hari Kle, istraživač paradajza sa Univerziteta Florida, koji nije učestvovao u ovoj studiji.
Prirodno, paradajz neujednačeno sazrijeva, a njegov zreli plod nije jednolično crven, već može imati i krugove zelene i žućkaste boje. Međutim, prije sedamdesetak godina komercijalni uzgajivači su naišli na prirodnu mutaciju koja dovodi do ujednačenog sazrijevanja ploda. Ta mutacija se pokazala veoma važnom na tržištu paradajza, koje samo u SAD-u vrijedi dvije milijarde dolara godišnje, jer se pokazalo da potrošači preferiraju kupovinu plodova jednolične crvene boje.
Naučnicima je u posljednjih godinu dana pošlo za rukom da identifikuju gen odgovoran za ujednačeno zrenje paradajza. Istovremeno, otkrili su da usljed te mutacije plod paradajza ima 20 odsto manje šećera, i od 20 do 30 odsto manje karotenoida. Zato su ti lijepi plodovi prilično bezukusni.
- Ovo otkriće šansa je da se naučna spoznaja direktno prenese u realni svijet - rekla je dr Pauel.
Istakla je i da se sada može razviti DNK test za otkrivanje mutacije jednoličnog sazrijevanja. On bi komercijalnim proizvođačima omogućio da na tržište plasiraju paradajz besprijekorne boje. S druge strane, taj test bi koristio i svim onim uzgajivačima paradajza koji favorizuju ukus ploda, a ne njegovu jednoličnu boju.
(Foto: current.com)
