Osim takvih, internet je promijenio i druge konvencije ponašanja. Ono što je nekad bio Rimski forum, to je danas postala internetska sfera. Svi koji imaju pristup mreži imaju i pravo govora. Međutim, danas to pravo govora nikoga ne respektuje već su ljudi svojom slobodom govora skloni znatno povrijediti druge ljude. Jedan od bitnih razloga zašto je to tako je upravo to - imaju vremena za pripremu terena, skrivaju se iza ekrana, imaju svoj internetski alter ego i ne moraju "žrtvi" pogledati u oči. Takođe, često napadaju one o kojima znaju puno, a oni o "napadačima" ne znaju ništa, niti se mogu adekvatno braniti.
Psiholozi: Bujica zlobnih i ljutitih internetskih komentara djeluje negativno na društvo u cjelini
Ne moramo navoditi niz konkretnih primjera novog ponašanja, dovoljno je pogledati što se na Facebooku piše o javnim osobama, kako je Pokojna Mileva, dežurna dušobrižnica balkanskih zvijezda osvojila srca "običnih smrtnika" ili jednostavno pogledati aktivističke pokrete u posljednjih nekoliko godina koji su krenuli od računara.
Kao i sve, internet ima svoje dobre i loše strane. A sloboda govora i izražavanja svakako spada u one dobre, sve dok ta sloboda ne krši slobodu drugih ljudi i neutemeljeno, zavidno, ljutito i antipatično vrijeđa osjećaje drugih ljudi. "Shit happen'", komentirat će mnogi "trolovi", međutim, psiholozi ističu kako bujica zlobnih i ljuth internetskih komentara djeluje negativno na društvo u cjelini.
Kako ističe profesor Art Markman sa Univerziteta u Teksasu, danas su online komentari nevjerojatno agresivni, a ne rješavaju niti jedan problem. "Naposljetku ti kao komentator nikako se možeš imati osjećaj kao da si nekome nešto rekao, kao da te neko čuo. Uz to, čovjek doživljava veliko negativno emotivno iskustvo koje ne rješava niti jedan problem ili frustraciju koji se samo gomilaju", zaključuje profesor.
"Kad se razgovara s osobom lice u lice, kome se može predvidjeti monolog osim kod ljudi u filmovima? Čak i ako se naljutite na nekoga i to mu pokažete, od te osobe ćete istog trenutka dobiti odgovor u kojem će se otvoriti dijalog i postojati velika šansa da se taj problem odmah riješi. Tako se ljudi eventualno smire i slušaju što imaju za čuti u jednoj normalnoj konverzaciji", ističe profesor.
"Mainstream mediji su se obogatili na tome što su učili ljude kako pogrešno komunicirati"
S druge strane, profesor novinarske etike u Vašingtonu, Edvard Vaserman dio krivice za društvenu jadikovku prebacuje i na medije. "Nažalost, glavni mediji napravili su bogatstvo na tome što su ljude učili kako na pogrešan način komunicirati i to tako što su im dali Jerryja Springera, Crossfire i Billa O'Rilleyja. Ljudi razumljivo zaključuju da je njihov bijes izazvan politikom i na taj način se onda i formiraju nove društvene ideje", ističe profesor.
Svi mi želimo da se naš glas čuje
S druge strane, možda bi se društvo kao takvo trebalo više baviti pozitivnim stranama stvaranja "novog društva". Pojavom interneta dolazi do jačanja individualizacije i potiskivanja nametanja mišljenja kolektiva. Više nije potrebno da svi jednako razmišljamo kako bismo bili dijelom određene građanske akcije. Upravo suprotno, podstiče se i naglašava važnost svakog pojedinačnog mišljenja, bez obzira na to kakvo ono bilo i bez straha od odbacivanja od strane kolektiva. Upravo je to jedan od osnovnih razloga zašto se sve više mladih ljudi uključuje u globalni aktivizam.
Bez straha od odbacivanja, zanemarivanja i isključivanja vrlo je lako uključiti se u borbu za ciljeve u koje vjerujemo. Svi mi želimo da se naš glas čuje, ne samo na lokalnoj, već i na globalnoj razini, a upravo je internet sredstvo ostvarivanja tog cilja. Jedini problem i dalje leži u toj internetskoj "neciviliziranosti", jer internetska zajednica je tek kultura koja se formira.
(index.hr)
Komentari (0)
Želite da podijelite Vaše mišljenje sa čitaocima? Napišite komentar i započnite diskusiju.
