U praksi se često dešava da poslove zaštite obavljaju lica koja bez dozvole i stručne osposobljenosti za vršenje poslova fizičke zaštite. Registrovao sam i nekoliko primjera da se protiv lica koja su u ulozi zaštitatra vode prekršajni i krivični postupci. Takođe ima i primjera da zaštitari osobama kod kojih je nastupila tjelasna povreda, usljed primjene ovlašćenja, nijesu pružili prvu pomoć, nijesu zatražili hitnu medicinsku pomoć niti su o incidentu obavijestili policiju. Zakonska obaveza o podnošenju izvještaja o primjeni ovlašćenja ne poštuje se u praksi I mislim da je to jako zabrinjavajuće, navodi Zeković u saopštenju dostavljenom Portalu Analitika.
Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave, kao mjerodavni organ, u saradnji sa Upravom policije mora poboljšati napore kako bi se povećala zakonska disciplina, spriječile brojne zloupotrebe i spriječila od daljeg obavljanja poslova zaštite ona lica koja ne zadovoljavaju propisane uslove.
Takođe pozivam i građane da prijave one policajce koji obavljaju poslove zaštitara u različitim privatnim poslovnim objektima.
Crna Gora je na kvalitetan način uredila uslove i način obavljanja djelatnosti poslova zaštite lica, imovine i dobara. Djelatnost zaštite mogu da obavljaju registrovana privredna društva i preduzetnici koja imaju odgovarajuće odobrenje za rad dok poslove zaštite mogu da vrše lica koja imaju dozvolu za vršenje tih poslova. Zakonom su propisani jasni kriterijumi za izdavanje odobrenja i dozvola za rad kao i veoma visoke novčane sankcije za one koji ne poštuju pozitivne propise.
Zahvaljujući naporima Centra za stručno obrazovanje (CSO) i Policijske akademije (PA) kvalitetno je uređena sadržina i oblik stručnog usavršavanja i osposobljavanja za poslove zaštite imovine i lica. Sredinom prošle godine usvojen je poseban standard zanimanja pod nazivom „Zaštitar/ka imovine i lice“ kao i program obuke za ovo zanimanje. Autori standarda zanimanja su Svetomir Knežević i Dušan Bošković dok su autori/ke programa obrazovanja, pored Kneževića: Rajko Peković, Boban Šaranović, Željka Vujašković, Olivera Pavićević, Mladen Bulatović, Ljubiša Koković i Ljiljana Garić. Svi oni su predavači na PA u Danilovgradu odnosno stručnjaci u CSO. Ovim standardom i programom obuke Crna Gora se u evropskom kontekstu pozitivno legitimiše. Želim javno da pohvalim ove autore i istaknem njihov doprinos prepoznavanju značaja obrazovanja o ljudskim pravima. Ona predstavljaju integralni dio programa osposobljavanja za ovo zanimanje. U tom pogledu značajna pažnja je posvećena razvijanju znanja i vještina kod budućih zaštitara o poštovanju različitosti po bilo kojem osnovu uključujući pol, boju kože, jezik, etničku ili nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo i sposobnosti, invalidnost, rodni identitet i seksualnu orijentaciju, o prevenciji i zaštiti od diskriminacije i pristupu osjetljivim grupama kao što su đeca, mladi i žene, starija lica, manjine i posebno Romi i Egipćani, LGBT lica i lica sa invaliditetom, zaključuje se u saopštenju.
