Predsjednik Uprave najvećeg hrvatskog turoperatera, Uniline grupe, Boris Žgomba, u razgovoru za Portal Analitika ukazuje da su Crna Gora i Hrvatska male su zemlje koje turističku ponudu temelje na moru, obali, očuvanim prirodnim ljepotama i kulturnim dobrima, ali da moraju raditi na tome da te resurse sačuvaju od devastacije.
Ističe i da se Crna Gora raznovrsnom ponudom nametnula kao popularna destinacija na Mediteranu, ali da mora vratiti gosta u fokus i potruditi se da mu ponudi adekvatne vrijednosti za njegov novac.
Analitika: Kako ocjenjujete ovogodišnju turističku sezonu u Hrvatskoj, a kako u Crnoj Gori?
Žgomba: Turistička godina na Mediteranu u punom je jeku i, za razliku od prethodnih godina koje su bile pod uticajem covida-19, sada možemo vidjeti povratak čitave mediteranske konkurencije na scenu. Ne čudi stoga što ova godina u potpunosti razotkriva i one jake i one slabe strane turizma na Jadranu, ali i Mediteranu.
U Hrvatskoj očekujemo dobru turističku godinu, imali smo jako dobre rezultate u predsezoni, a i najava postsezone govori u prilog pozitivnim brojkama.
U visokoj sezoni imamo preko milion gostiju u zemlji i to je na nivou proteklih godina. Što se tiče Crne Gore, prema raspoloživim podacima, vidljivo je da je broj gostiju na nivou prošlogodišnjeg, što predstavlja rast u odnosu na referentnu 2019. godinu.
Svakako bi istakao da brojke dolazaka i noćenja nisu i ne bi trebali biti jedini pokazatelji koje bismo trebali pratiti, već potrošnja u destinaciji.
Analitika: Po kojim ključnim stavkama se razlikuju turističke ponude Hrvatske i Crne Gore? Šta je to što bi Crna Gora mogla da nauči od susjeda?
Žgomba: Fokus Hrvatske je na održivom turizmu s visokokvalitetnom ponudom, a značajno ulažemo i u sportski, zdravstveni i poslovni turizam koji privlače goste i van sezone. U skladu sa tim, u Hrvatskoj je početkom ove godine na snagu stupio Zakon o turizmu, prvi krovni zakon o toj djelatnosti.
Pomenutim dokumentom stvoren je okvir za postavljanje nacionalnog i unificiranog pristupa usmjerenog prema razvoju hrvatskog turizma s naglaskom na očuvanje resursa i prostora, osiguranje zadovoljstva i kvaliteta života stanovništva u turističkim destinacijama, kao i osiguranju konkurentnosti hrvatskog turizma na globalnom tržištu.
Turizam u Crnoj Gori i Hrvatskoj imaju niz sličnosti i ono što je vidljivo jest da se Crna Gora svojom raznolikom ponudom svakako svrstala među popularne turističke destinacije na Mediteranu.
Analitika: Hrvatska se prethodnih godina suočavala sa nedostatkom radne snage. Crna Gora sada ima isti problem jer dosta Crnogoraca odlazi na sezonski rad u Hrvatsku. Koje je rješenje za ovaj zajednički problem?
Žgomba: Problem radne snage je nešto s čime se suočavaju gotovo sve zemlje u našem okruženju. Posljednjih je godina sve značajniji i u Hrvatskoj, a logično je da će se “preliti” i na susjedne zemlje.
Prirodno je da se primarno kod potrage za radnom snagom okrećemo susjednim zemljama jer je takva integracija radne snage puno jednostavnija, no kao i neke druge zemlje Mediterana, bili smo primorani radnu snagu potražiti i na nekim drugim, izvan evropskim zemljama.
Ono što je tu ključno, jest aktivno raditi na kvalitetnoj integraciji strane radne snage te koliko je god moguće osigurati kontinuitet iste, te adekvatnu edukaciju. Svakako nema jednostavnog ni jednostranog rješenja, a pritom svakako ne smijemo zanemariti domaću radnu snagu.
Analitika: Koliko je turizam, ovakav kakav je danas, održiv u Hrvatskoj? Je li crnogorski turizam održiv u obliku kakav je danas?
Žgomba: Hrvatska je, baš kao i Crna Gora, mala zemlja kojoj su najvrijedniji resursi more, obala, očuvane prirodne ljepote i kulturna dobra te ne smijemo te resurse devastirati.
Nastavno na trendove, jasno je da nam je potreban svojevrsni reset turizma na početne postavke - vraćanje fokusa na gosta i ponuda adekvatne vrijednosti za njegov novac, jer samo zadovoljan gost može osigurati dugoročnu održivost turizma.
Analitika: Kako objašnjavate činjenicu da Albanija bilježi porast broja turista ove godine? Čime su postali konkuretni u odnosu na ostale zemlje na Jadranu?
Žgomba: Albanija je lani imala izvanrednu turističku godinu s porastom broja stranih turista za 56 posto u odnosu na 2019.
Kao najčešći razlog odabira destinacije leži u omjeru ponude i cijene, jer su brojni putnici prepoznali zemlju kao ekonomski prihvatljivu destinaciju, s time da je zemlja uveliko uložila u avionski saobraćaj što je rezultiralo time da je u Tirani ovog ljeta došlo do povećanja udjela rezervacija letova u odnosu na nivo prije pandemije.
Pritom, moramo naglasiti da Albanija raste i van ljetne sezone pa su tako ove godine upisali rekordan broj gostiju u prvom tromjesečju. Ipak, moramo naglasiti da se ovakav rast može nastaviti samo uz adekvatnu strategiju.
Albanija je već ove godine sezonu dočekala s više stranih radnika nego lani, a problem jest što im osim radnika nedostaje i kvalifikovanog kadra koji trenutno odlazi u Italiju ili susjednu Grčku. Riječ je o problemu koji se ne može riješiti preko noći, tako da je važno da zemlja krene odmah ulagati u zadržavanje turističkih radnika, ali i razvoj infrastrukture u destinaciji.
Tekst je kreiran uz pomoć sredstava za pluralizam medija Ministarstva kulture i medija dodijeljenjih Portalu Analitika za teme po projektu za konkurs
