Uspješna implementacija Zakona o slobodnom pristupu informacijama neophodna je u cilju jačanja transparentnosti rada organa vlasti, te u tom duhu unapređenja demokratskih procesa“, ukazuju iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Kako dodaju, pored nesporno opravdane i dokazane svrhe u afirmaciji javnog interesa, implementacija iz ugla te Agencije pokazala je opterećenja u nesrazmjerno ogromnom broju predmeta - žalbi upućenih Agenciji kao drugostepenom organu. Intenzitet upravnih sporova dinamizira se od 2016. i kulminira u 2023.
Oni su danas informisali avnost o broju predmeta po kojima se postupalo u toku prethodnih godina.
„Agencija je 2016. zaprimila 3.554 žalbi, sa trendom konstantnog rasta; 2021. zaprimljeno je 5.405 žalbe, od kojeg je broja odlučeno 4.101 predmeta, da bi u 2022. zaprimila 8.865 žalbi, od kojeg je broja odlučeno 3.742 predmeta, dok je u 2023. zaprimila 7.365 žalbi, od kojeg je broja odlučeno 5.385 predmeta. Podaci za 2024. govore da je Agencija u januaru i februaru zaprimila 1.437 žalbi“, navode iz Agencije.
Kako ukazuju, sudski sporovi pred Upravnim sudom Crne Gore u periodu od 2019. do 2022. iznosili 636.436,71 euro.
„Finansijski podaci pokazuju da su sudski troškovi koji su isplaćeni tužiocima kada se postupak riješio u njihovu korist tokom 2019. i 2020. godine činili 20-25% izvršenog budžeta Agencije tj. oko 195.000 eura“, navode iz Agencije.
U postupku analize, kažu da je evidentno da je proteklih godina zabilježen veliki broj zahtjeva za pristup informacijama kod prvostepenih organa, kao i veliki broj pokrenutih postupaka pred Agencijom.
„To dovodi do dileme da li se ovim zahtjevima ima za cilj ostvarivanje prava na pristup informacijama od javnog značaja ili se ovaj pravni mehanizam koristi kako bi se zbog kratkih zakonskih rokova i manjkavosti zakona došlo do materijalne koristi na račun državnog budžeta“, poručuju iz Agencije.
Savjet Agencije je, kako dodaju, u postupku odlučivanja po žalbama na akte kojima je odlučeno po osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama uočio praksu zloupotrebe korišćenja prava na slobodan pristup informacijama i to kod jednog dijela nevladinog sektora koji angažovanjem advokata, a bez želje da dobiju traženu informaciju, ostvarujuznačajne troškove pred nadležnim sudovima Crne Gore.
O tome, kako su saopštili, govore i primjeri predmeta u kojima stranka odustaje od žalbe i tom prilikom ne želi informaciju, a ostvaruje troškove putem pokretanja upravnih sporova gdje se u zavisnostiod složenosti predmeta ostvaruju naknade na ime troškova upravnog spora od 200 do 1.079 eura po predmetu pred Upravnim sudom Crne Gore.
Iz Agencije ističu da su o ovom problemu u više navrata upoznali nadležne državne organe u cilju rješavanja ovog pitanja na cjelovit i na evropskim standardima zasnovan način.
„Ovom prilikom naglašavamo da u susret novim zakonskim rješenjima u dijelu koja se odnose na izvršenja rješenja obveznika primjena Zakona, ukazujemo da se u kratkim rokovima postupanja od tri dana od prijema zahtjeva, stvara ambijent da se u propisanim rokovima ne može osigurati pravo stranke na način kako je to predviđeno predlogom izmjena Zakona. Posljedice ovakvog rješenja imaće već unaprijed i očekivani veliki broj predmeta koji zbog nedostajućih kadrovskih kapaciteta u Agenciji neće biti blagovremeno realizovani”, upozoravaju iz Agencije.
Naglašavaju da se ovo pitanje ne može posmatrati izolovano samo iz ugla Agencije već prevashodno kao sistemsko – institucinonalni inkluzivni proces svih subjekata društva, grana vlasti, javnosti i svih participanata ovog prava.
„Konačno, neblagovremeno sistemsko rješenje ovog otvorenog problema dovodi u pitanje institucionalnu zamisao, održivost i svrhu Agencije, te samim tim i koncept ovog izuzetno značajnog ljudskog i demokratskog evropskog prava“, zaključuju iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
