Delegacija Crne Gore nedavno je u Palati nacija u Ženevi predstavila Nacionalni izvještaj o stanju ljudskih prava u okviru četvrtog ciklusa opšteg periodičnog pregleda ljudskih prava u državama članicama Ujedinjenih nacija.
Izvještaj su pripremili Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, uz redovne konsultacije sa predstavnicima/ama svih državnih organa (ministarstava i organa uprave, sudstva i tužilaštva), Skupštine, nacionalne institucije Zaštitnika/ce ljudskih prava i sloboda, civilnog sektora i UN sistema u Crnoj Gori.
Koordinatorka ispred Ministarstva ljudskih i manjinskih prava za izradu Izvještaja i pripreme njegove prezentacije u Ženevi Sanja Žugić, za Portal Analitika ukazala je na značaj jednog ovakvog dokumenta, ali i njegovog kvalitetnog predstavljanja u Palati nacija.
Napominje da su prezentovani pregled i analiza stanja ljudskih prava u zemlji za period 2018-2022. u Ženevi dali uvid u postignute rezultate, izazove i preporuke za dalje unapređenje stanja ljudskih prava u Crnoj Gori.
Opšti periodični pregled (UPR) je, kako je napomenula, mehanizam Ujedinjenih nacija koji omogućuje državama članicama da pregledaju svoj napredak u oblasti ljudskih prava i izvještavaju o njemu pred Savjetom UN-a za ljudska prava.
Kvalitetno predstavljanje
Delegacija naše države, koja je po prvi put uključivala i predstavnice Skupštine Crne Gore, kako je kazala Žugić, predstavila je oblast nacionalnih politika, strategije i inicijativa, građanskih i političkih prava i oblast ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, socijalne inkluzije i pojedinačnih prava.
„Predstavljen je presjek stanja u oblasti reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije, reforme izbornog zakonodavstva, zaštite prava žrtava krivičnih djela kažnjivih prema međunarodnom pravu i nedjelotvornosti istraga, sudske prakse, kaznene politike i ratnih zločina, borbe protiv torture, slobode medija, slobode izražavanja i napada na novinare, borbe protiv trgovine ljudima i borbe protiv nasilja u porodici, nasilja nad ženama i djecom, ravnoteže poslovnog i privatnog života, ravnopravnosti zarada, brige o starim osobama, socijalnih servisa i politika podrške, prava i zaštite djece, inkuzivnog obrazovanja i medijske pismenosti, integracije i jednakih obrazovnih šansi, adresiranja sistemskog rasizma i ekonomske nejednakosti romske populacije, apatrida, raseljenih i interno raseljenih lica, politike rodne ravnopravnosti, zaštite lica sa invaliditetom i zaštite prava LGBTI populacije“, kazala je Žugić.
Osim njih, dodaje, predstavljene su i brojne aktivnosti na planu osnaživanja pravnog i institucionalnog okvira, administrativnih i stručnih kapaciteta, uspostavljanja bolje koordinacije i nadgledanja aktivnosti resora zaduženih za promociju i zaštitu prava, te efikasnog funkcionisanja uspostavljenih radnih tijela i institucije Zaštitnika/ce ljudskih prava i sloboda.
„Kvalitetno predstavljanje Izvještaja o stanju ljudskih prava bilo je od izuzetnog strateškog značaja za Crnu Goru, posebno imajući u vidu dostizanje kriterijuma za punopravno članstvo u Evropskoj uniji“, objasnila je sagovornica Analitike.
U kontekstu djelovanja Crne Gore u UN, kako dodaje, predstavljanje dostignuća u sistemu zaštite i unapređenja ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori naročito je značajno imajući u vidu članstva Crne Gore u tijelima UN, posebno u Savjetu za ljudska prava 2022-2024.
Crna Gora prihvatila 225 preporuka, o sedam naknadno
Osamdeset sedam država članica UN prijavilo učešće na sesiji, a Crna Gora je, u okviru tri kruga uključenja, podsjeća Žugić, dobila 247 preporuka za dalje unapređenje ljudskih prava i sloboda.
To je, kako dodaje, pokazatelj važnosti koju Crna Gora poklanja UPR mehanizmu, kao i pristupa reformama u svom sistemu kako bi poboljšala kvalitet života svojih građana i građanki.
„Crna Gora je odlučila da prihvati 225 preporuka, notirala je 15, dok će se u vezi sa preostalih sedam odrediti naknadno, do naredne sjednice Savjeta za ljudska prava, na jesen. Najveći broj preporuka dobijen je za oblast borbe protiv nasilja u porodici, nasilja nad ženama i djecom, borbi protiv torture, borbi protiv trgovine ljudima, nastavku reformi u borbi protiv korupcije i jačanju slobode medija i slobode izražavanja“, pojašnjava Žugić.
Ističe da je izvještaj bio važan korak za proces unapređenja ljudskih prava u Crnoj Gori jer su, kako kaže, transparentnost, odgovornost i saradnja sa međunarodnim partnerima ključni elementi za uspjeh na tom putu.
„Imajući u vidu da su ljudska prava osnova demokratskog društva i da svaki građanin i građanka treba da ostvaruju svoja zagarantovana prava pod jednakim uslovima, ostvarivanje ljudskih prava i sloboda nije i ne smije biti selektivno“, navela je Žugić.
Podsjetila je da su ljudska prava univerzalna i nedjeljiva, kao i na to da se ove godine obilježava 75 godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, odnosno temeljnog dokumenta koji naglašava univerzalnost, nedjeljivost i međusobnu povezanost ljudskih prava.
Deklaracija je, kaže, postavila visoke standarde u zaštiti i promociji ljudskih prava i mi kao država, kako dodaje, moramo osigurati da ona budu zaštićena i promovisana na svim nivoima.
„Jednako je takva i naša obaveza da ih univerzalno i nedjeljivo garantujemo, poštujemo i unapređujemo. Svi ljudi, bez obzira na svoj identitet, porijeklo ili status zaslužuju poštovanje i jednakost. Sve države bi trebalo da se pridržavaju međunarodnih standarda ljudskih prava, kako bi osigurale dostojanstvo i slobodu za sve svoje građane i građanke“, naglašava sagovornica Analitike.
Važno da države imaju adekvatan strateški odgovor
Kada je riječ o izazovima u oblasti ljudskih prava, prema riječima Žugić, oni mogu imati najrazličitije izvore, ali uzrok je u suštini najčešće isti - nedovoljno razvijena svijest, neinformisanost, razlike… Zato smatra da je važno da države imaju adekvatan strateški odgovor i efikasne mehanizme za zaštitu ljudskih prava, kako bi uspješno odgovorile na te izazove.
„U cilju ukupne zaštite i unapređenja ljudskih prava i sloboda, smatramo da je uključivanje svih relevantnih aktera, posebno nevladinih organizacija i Zaštitnika/ce ljudskih prava i sloboda, ključno za zaštitu od diskriminacije i promociju jednakosti. Partnerstvo i kontinuiran dijalog vlade, civilnog društva i međunarodnih organizacija dobar su pokazatelj uspješnog rješavanja izazova u svakoj oblasti, a posebno u ovoj koju smatramo visoko prioritetnom“, izričita je Žugić.
Jasno je, dodaje, da nijedno društvo nije savršeno u pogledu ljudskih prava, niti može biti jer je unapređenje ljudskih prava kontinuiran proces.
Navodi da Crna Gora stvara temelje za snažno i pravedno društvo u kojem svaki pojedinac i pojedinka mogu ostvariti puni potencijal, kroz pravednu i inkluzivnu zaštitu ljudskih prava. Mišljenja je da to nije jednostavan, niti lak proces, ali najvažnije je, kako kaže, da smo svjesni činjenice da su ljudska prava temeljna za održivi razvoj, socijalnu pravdu i mir.
Prioriteti i smjernice
Naglašava da Crna Gora ostaje posvećena poštovanju međunarodnih standarda ljudskih prava i garanciji uživanja prava i sloboda svojih građana i građanki, kao i na to da sarađuju sa svim relevantnim međunarodnim organizacijama i partnerima.
„U drugom mandatu članstva u Savjetu za ljudska prava prava, na liniji vanjskopolitičkih prioriteta, nastavljamo da se zalažemo za univerzalno poštovanje ljudskih prava i prioritetno smo fokusirani na promociju prava žena i djevojčica, lica sa invaliditetom, LGBTI populacije i svih drugih marginalizovanih grupa, što potvrđujemo i aktivnostima i odlukama članice Savjeta. Ovo je jedna od najvažnijih smjernica za kreiranje nacionalnih politika jer ljudska prava prožimaju sve oblasti društva i sve ciljeve održivog razvoja“, poručuje Žugić.
Ističe i da saradnju sa UN ugovornim tijelima smatraju izuzetno važnom za procjenu napretka i identifikaciju izazova u ovoj oblasti, kao i dobijenih preporuka za dalje unapređenje.
