“Što se tiče naredne, odnosno tekuće turističke sezone morali bismo da pogledamo malo unazad, odnosno vezano za prethodnu turističku sezonu. Kada govorimo o njoj, morali smo sačekati kraj februara da bismo imali podatke i iz privatnog smještaja i tek onda donosili neke ocjene i analize. Možemo da zaključimo da smo imali mnogo bolje tendencije u hotelskom smještaju, imali smo pad od 9 posto u odnosu na 2019. dok smo u privatanom smještaju imali pad od preko 20 posto što je uzrokovalo nekim kumulativnim rezultatom od 17-18 posto u zaostatku u odnosu na 2019. godinu kada pričamo o dolascima”, dodao je Županović.
Ako to razložimo i pogledamo po tržištima, prvo u kolektivnom smještaju, vidjećemo da je, kako objašnjava Županović, i dalje ključan pad sa tržišta, što je i očekivano, Rusije, Kine zbog sadašnje avio nedostupnosti tog tržišta i skandinavskih zemalja.
“Međutim, mi smo uspjeli u ovom periodu da rastom na regionalnim tržištima, prevashodno Srbije, Albanije, Kosova i Bosne i Hercegovine, kao i određenim rastom na tržištu Izraela i baltičih zemalja nadomjestimo u velikom obimu taj pad i da imamo jednu vrlo solidnu sezonu kad je riječ o hotelskom smještaju”, istakao je Županović.
Ako razmišljamo o sledećoj turističkoj sezoni i što možemo očekivati, Županović ističe da najveću pažnju treba posvetimo digitalnom marketingu i cijenama.
“To su dva osnovna postulata marketinga koje trebamo da upotrijebimo. Promocija je samo jedan od četiri ključna instrumenta marketinga, prvi je turistički proizvod, znači moramo da imamo kvalitetan turistički proizvod, moramo da imamo adekvatnu cijenu, pa potom promociju i distribuciju”, kazao je Županović.
Ove godine su određeni koraci kada je u pitanju digitalni marketing, smatra Županović, napravljeni na vrijeme, kada je u pitanju digitalni marketing.
“Imamo niz tržišta koje možemo da otvorimo. Tu mislim na baltička tržišta, tržišta istočne i centralne Evrope gdje smo prošle godine imali, bez obzira na dobru saobraćajnu povezanost, rekao bih nedovoljnu apsorpciju turista sa tržišta Poljske, Češke i Slovačke”, kazao je on.
Turizam je inkluzivna djelatnost, ističe Županović, i ona podrazumijeva participaciju domicilnog stanovništa, ne samo kao gosta, nego i kao zaposlenog u turizmu i kao nekoga ko boravi na toj destinaciji.
“Ne možemo turizam razvijati samo radi turizma, nego da osnovni postulati po agendi 21 kao ključnog dokumenta održivog razvoja, jesu ekonomska, ekološka i sociološka održivost. Ako nemate participaciju domicilnog stanovništa u svim tim oblastima, turizam nije sam po sebi svrha”, rekao je Županović.
Kada je riječ o nedostatku radne snage u Crnoj Gori, Županović smatra da ne postoji adekvatna komunikacija između akademskog sektora i poslovnog sektora.
“Svake godine neposredno u susret sezoni se održavaju sajmovi zapošljavanja koji se dominantno odnose na turizam. Mislim da to treba da bude čitave godine, i u obliku interakcije navedenih sektora. I treba da znamo da Crna Gora od 2016. godine nema strategiju razvoja ljudskih resorsa u turizmu”, dodao je Županović.
Oko 1400 radnih mjesta koji se traže u turizmu, svega 16 se traži sa sedmim stepenom, i tu, kako kaže Županović, nešto nije u redu.
“Da li onda treba da imamo veći broj srednjih škola, a manju proizvodnju kada je u pitanju visoko obrazovanje, ili se visoko obrazovanje ne tretira na adekvatan način u toj sferi, nešto od toga se ne poklapa”, rekao je Županović.
Županović je apsolutno protiv teze da mladi ljudi neće da rade.
“Znam i predajem i stojim čvrsto iza toga da hoće da rade, da li u mjeri u kojoj je nama neophodno, ja to ne mogu sada da znam. Jedno od rješenja jeste uvoz radne snage, ali to je ad hoc rješenje, mi treba da proizvedemo sistem koji treba da funkcioniše na način, ne samo u obrazovnom smislu, nego i u smislu legislative”, kazao je Županović.
