Kako javlja Mina, prema podacima iz godišnjeg izvještaja o dodijeljenoj državnoj pomoći u prošloj godini, koji je u skupštinskoj proceduri, neprijavljena državna pomoć iznosila je 2,18 miliona EUR, odnosno 5,21 odsto ukupno dodijeljene.
U Izvještaju Komisije za kontrolu državne pomoći navodi se i da je na značajno povećanje ukupnog iznosa dodijeljene pomoći u prošloj godini uticalo aktiviranje garancije date podgoričkom Kombinatu aluminijuma za kredit kod Dojče banke, zbog čega je Vlada morala da plati 23,43 miliona EUR.
Garancija data KAP-u je, kako se navodi, računata kao ekvivalent subvencije i prikazana u Godišnjem izvještaju za 2010. godinu. U cilju izbjegavanja dvostrukog prikazivanja istih podataka, državna garancija aktivirana u prošloj godini prikazuje se kao razlika između plaćenog iznosa nastalog aktiviranjem garancije i obračunatog ekvivalenta subvencije, odnosno 19,54 miliona EUR.
“Ukoliko se uzme u obzir činjenica da je iznos od 28,49 miliona EUR, po osnovu subvencija struje KAP-u i aktivirana garancija za to preduzeće, može se zaključiti da je u prošloj godini ukupno dodijeljena državna pomoć iznosi oko 9,5 miliona EUR, bez sektora saobraćaja, poljoprivrede i ribarstva i antikriznih mjera, što predstavlja svega 0,29 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP)”, navodi se u Izvještaju.
To se, kako su kazali iz Komisije za kontrolu državne pomoći, može okarakterisati kao pozitivan trend, naročito ako se ima u vidu činjenica da je prosjek na nivou EU27 za 2011. godinu iznosio 0,51 odsto evropskog BDP-a.
U Crnoj Gori je, prema podacima iz Godišnjeg izvještaja, državna pomoć u prošloj godini dodjeljivana kroz garancije, subvencije i zajmove sa nižom kamatnom stopom, a dominirala je ona za sanaciju i restrukturiranje.
“Davaocima državne pomoći preporučuje se da, prilikom izrade programa državne pomoći koji se odnose na sanaciju i restrukturiranje, angažuju nezavisne eksperte koji bi pripremili plan obnavljanja dugoročne konkurentnosti preduzeća u razumnom vremenskom periodu, na osnovu realnih pretpostavki i uslova za dalju aktivnost”, navodi se u Izvještaju.
Iz Komisije su saopštili i da su prošle godine, od ukupno deset prijavljenih dodjela državne pomoći, osam bile šeme, što je pozitivan trend, jer su one manje selektivne i obuhvataju veći broj korisnika.
“Najveći iznos državne pomoći u prošloj godini opredijeljen je za program restrukturiranja Montenegro erlajnsa”, precizira se u Izvjaštaju.
Rješenje Komisije za kontrolu državne pomoći bilo je, kako su dodali, predmet posebne pažnje Evropske komisije (EK). EK je na sastanku Tehničkog komiteta, koji je u Briselu održan 5. decembra, ocijenila da je program usaglašen sa acquisem, osim u dijelu kompenzatornih mjera koje bi trebalo da budu opsežnije.
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je zajedno sa Montenegro erlajnsom pripremilo i Komisiji za kontrolu državne pomoći dostavilo tražene mjere, na osnovu čega je donijet zaključak i proslijeđen Evropskoj komisiji.
“Komisija za kontrolu državne pomoći je, preko Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, obaviještena da su dodatne kompenzatorne mjere dovoljne i da u vezi sa restrukturiranjem Montenegro erlajnsa, Evropska komisija nema dodatnih pitanja”, navodi se u Izvještaju.
Najveći dio državne pomoći u prošloj godini je, posmatrano po regionima, dodijeljen središnjem, čak 35,3 miliona EUR. Primorski region je dobio 1,3 miliona EUR državne pomoći, a sjeverni 1,17 miliona EUR. Kada je riječ o opštinama, najviše je dobila Podgorica, 32,8 miliona, a najmanje Plužine 5,7 hiljada.
U Izvještaju se navodi i da je prošle godine državna pomoć poljoprivredi i ribarstvu iznosila 1,2 miliona EUR, od čega je najviše dodijeljeno mljekarskom sektoru, 658,64 hiljade EUR.
Pomoć je odobrena i za realizaciju programa podsticanja razvoja klastera, kao i razvoja konkurentnosti preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća u sjevernom regionu. Državna pomoć obezbijeđena je i za kulturno umjetničko stvaralaštvo, kulturnu baštinu, razvoj kulture na sjeveru Crne Gore, podršku razvoju medijskog pluralizma, emitere ili elektronske medije, kao i za sufinansiranje naučno-istraživačke djelatnosti.
Državna pomoć opredijeljena je i za realizaciju projekata Investiciono-razvojnog fonda, Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća i Zavoda za zapošljavanje.
U Izvještaju je navedeno i da je Evropska komisija kroz program IPA-u 2011. opredijelila sredstva kojima finansira projekat pod nazivom Jačanje upravljanja državnim pomoćima. Korisnici projekta, koji će trajati do polovine 2015. godine, su Ministarstvo finansija i Komisija za kontrolu državne pomoći, a njegovi osnovni ciljevi potpuna harmonizacija zakonodavstva, jačanje institucionalnih i administrativnih kapaciteta državnih organa koji se bave kontrolom državne pomoći i poboljšanje razumijevanja politike državne pomoći među Vladinim i organima lokalnih samouprava, privatnim sektorom i sudstvom.
Ministarstvo finansija će, kako je najavljeno, u narednom periodu, u saradnji sa konsultantima Evropske komisije, pripremiti priručnike za davaoce i korisnike državne pomoći u cilju boljeg razumijevanja i potpune primjene pravila koja se odnose na tu politiku.
“Akcenat će biti stavljen na mogućnost korišćenja sredstava iz strukturnih fondova EU i na to kako da se, potpunom primjenom i poštovanjem pravila i procedura državne pomoći, ona mogu koristiti za različite podsticaje i ciljeve, i na taj način rasteretiti budžet Crne Gore”, zaključuje se u Izvještaju.
foto: rediff.com
