Podsjetimo, izabranim doktorima Doma zdravlja Berane i doktorima Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u tom gradu do sada se javilo 675 pacijenta sa stomačnim tegobama. Ljekari sumnjaju da su stomačne tegobe, najvjerovatnije, izazvane neispravnom vodom iz gradskog vodovoda.
Profesor Burić je kazao da je u crnogorskim vodovodima, u našim uslovima, česta pojava bakterija.
- Zbog toga se mora vršiti i vrši se redovna dezinfekcija hlorisanjem. Hlorisanje se vrši rezidualnim hlorom i to 0,3 do 0,5 miligrama po litru vode. Ukoliko ima toliko hlora -onda je voda ispravna za piće, objasnio je Burić, dodajući da je za bezbjednost vodovoda najvažnija zaštita vodoizvorišta.
- Osnovna zaštita vodoizvorišta vrši se shodno zakonu - zaštitnim zonama. Prva neposredna zaštitna zona je ona koja okružuje vodoizvorište. U pitanju je zona prečnika deset metara, gdje je strogo zabranjen pristup. Sljedeća je je uža zaštitna zona, gdje je na snazi takođe strogi režim prilaska. Postoji i šira zona koja obuhvata sliv i gdje vlada nešto labaviji režim, naveo je profesor Burić.
Prema njegovim riječima, kvalitet vode se formira u jednom takvom ambijentu u zaštitnim zonama, a problemi koji se pojavljuju u tim zonama mogu da budu izvor remećenja kvaliteta.
Upitan da li bi pucanje cijevi u široj zoni beranskog vodovoda, mogao da izazove probleme u sa kvalitetom vode, profesor Burić je odgovorio potvrdno.
- U tom slučaju postojali bi uslovi za zagađenje usisavanjem na mjestu gdje je došlo do pucanja cijevi. U konkretnoj situaciji, treba ozbiljno ispitati šta je zaista dovelo do trovanja, jer ja sve govorim na nivou pretpostavki. Dakle potrebno je analizirati sve segmente koje sam napomenuo, zaključio je Burić.
Uzorci beranske vode poslati su u Institut za javno zdravlje na potvrdu ispravnosti.
