Ana Đurović dobitnica je knjige "Zakon ćutanja", dok je Verica Martinović postala vlasnik primjerka romana "Razum i osjećajnost", koje se mogu naći i u nekoj od Gradskih knjižara.
Nova knjiga je izdavačko preduzeće osnovano prije desetak godina u Podgorici, a do danas je objavila više stotina izdanja u deset različitih biblioteka i postala najveći distributer i izdavač knjiga u Crnoj Gori. U sklopu Nove knjige posluje lanac Gradskih knjižara, koje su ujedno najsnadbjevenije u Crnoj Gori, sa više od 30.000 naslova, kako domaćih izdavača, tako i izdavača iz regiona i šire. Knjižare se nalaze u Podgorici, Nikšiću, Budvi, Igalu i Tivtu, a najveća se nalazi na Trgu Republike u Podgorici.
Mario Puzo: Zakon ćutanja
„Zakon ćutanja“ je posljednje djelo proslavljenog pisca krimi-romana Marija Puza. Objavljen je posthumno, a tematikom se nadovezuje na njegov opus, koji je posvećen sugestivnom prikazivanju života i nepredvidivih situacija u kojima se nalaze italijanske mafijaške porodice.
Ovaj roman je poznat i pod nazivom „Omerta“, što u prevodu označava sicilijanski zakon ćutanja koji zabranjuje odavanje informacija o zločinima, za koje se smatra da se tiču samo onih koji su u njima učestvovali.
Roman govori o životu porodice Aprile, o njenom usponu i padu. Snažan utisak na čitaoce ostavlja fabula puna neočekivanih obrta, živopisne akcije i upečatljivih likova.
Džejn Ostin: Razum i osećajnost
Za sve ljubitelje djela Džejn Ostin, poslije knjige „Gordost i predrasude“ treba pročitati i roman „Razum i osjećajnost“.
Roman „Razum i osjećajnost“ je romantična komedija iz viktorijanskog perioda koja je tek u dvadesetom vijeku priznata od strane izučavalaca književnosti, kao izuzetno djelo koje ispituje moral i poglede na svijet jednog društva.
Centralni problem romana je potreba da se pronađe sredina u kojoj bi se razriješio sukob između strasti i razuma. Sukob je prikazan kroz priču o dvije sestre Dašvud, Elinor i Marijani. Prva je razumno i osjećajno biće, dok je njena mlađa sestra bezumno romantična. Ovakva postavka karaktera glavnih likova, omogućila je Džejn Ostin da stvori široko pripovjedno polje za satiru i saosjećajnost.
Iako Elinorin primjer služi čitaocima kao uzor srećnog braka, u kome su se razum i osjećajnost spojili u odgovarajućoj razmjeri, konačno filozofsko razrješenje romana je unekoliko dvosmisleno i pruža svakom čitaocu slobodu da odluči da li je zaista došlo do srećnog razrješenja.
