Crnogorska akademija nauka (CANU) priprema prvi rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika, do sada je objavljen Registar sa oko 85 hiljada riječi koje će biti osnov za njegovu izradu.
Bečanović je rekla da rječnik nacionalnog jezika spada u temeljne tekstove jedne kulture i da je to njen osnovni identitetski dokument.
„Jezik je osnovno sredstvo za proizvodnju tekstova u nekom nacionalnom semiotičkom prostoru, a Rječnik je riznica u kojoj se čuva leksičko blago sociokulturne zajednice koja proizvodi i interpretira tekstove, odnosno stvara svoju kulturu i identitet“, rekla je Bečanović u intrvjuu agenciji Mina.
Ona je kazala da zbog toga izradi rječnika pristupaju najznačajnije akademske ili naučne institucije, pa je logično što je CANU pokrenula ovaj projekat jer, kako smatra, ta naučna institucija mora imati vodeću ulogu u profilisanju jezičkog, književnog i kulturnog kanona crnogorske socijalne i interpretativne zajednice.
„Osim toga, rječnik sastavljen pod pokroviteljstvom renomirane naučne institucije visokog prestiža znatno doprinosi autoritetu rječnika“, kazala je Bečanović.
Ona je istakla da je rad na rječniku znatno ubrzan jer je došlo do promjene metodologije koja se sada zasniva na najsavremenijim dostignućima elektrotehnike i korpusne lingvistike.
Bečanović je kazala da je CANU svojim novcem obezbijedila izuzetno skupu opremu koja će postupak izrade skratiti i brzo dovesti do željenih rezulteta, jer je od leksikografskih faza preostala samo obrada, odnosno leksikografsko definisanje i konstrukcija odrednica, pošto je zahvaljujući elektronskim strategijama već uspostavljen redosljed.
„To je dovelo do objavljivanja Registra, popisa od oko 85 hiljada riječi, što je zbunilo neke Vladine eksperte, koji su, ne poznajući savremenu lingvističku metodologiju, posumnjali u njegovu korisnost, kao i u validnost projekta“, kazala je Bečanović.
Ona je naglasila da Registar nije namijenjen laicima jer oni ne znaju ni kako je nastao ni čemu služi već da je napravljen za profesionalnu leksikografsku aktivnost i može biti koristan samo stručnjacima iz oblasti leksikografije.
„Na prezentaciji smo pokušali da javnost upoznamo sa metodologijom i osnovnim leksikografskim procedurama, ali poslednje što smo očekivali jeste reagovanje državne institucije za jezičko planiranje i zvaničnu jezičku politiku, dakle, institucije eksperata, koje je, na naše ogromno iznenađenje, razotkrilo zabrinjavajuću količinu neznanja“, navela je ona.
Bečanović smatra da je veoma neobično što je iz jedne Vladine institucije rečeno da je Rječnik nepotreban jer je sva leksička građa crnogorskog jezika već popisana u okviru srpskih ili srpskohrvatskih leksikona, pa nema ni potrebe za izradom Rječnika, a time ni za postojanjem crnogorskog jezika.
