Na ovoj značajnoj međunarodnoj konferenciji okupili su se eminentni istraživači iz Crne Gore i Japana, specijalisti za različita pravna područja.
Uvodnu riječ je imao mr Vuk Uskoković, asistent sa Univerziteta Donja Gorica, a debatu je započela prof. dr Emi Matsumoto sa Univerziteta Aoyama Gakuin iz Tokija. Ona je naglasila da je ova konferencija od velikog značaja za istraživanja koja sprovodi u okviru projekta „Komparativna studija prava potrošača iz perspektive mješovitog pravnog sistema”. Podsjetila je prisutne i na veliki značaj pravnika i sociologa, autora prvog crnogorskog Građanskog zakonika, Valtazara Bogišića, za kojeg je istakla da je zaslužan za činjenicu da su danas široko otvorene mogućnosti za istorijska poređenja crnogorskog i japanskog prava. Svoje izlaganje na temu korejskih običaja i kodifikacije korejskog običajnog prava priložio je i prof. dr Takaši Oka sa tokijskog Univerziteta Gakushuin.
Diskusiju su nastavile mr Milana Čabarkapa, koja je govorila na temu „Zakon o privrednim društvima” i doc. dr Jadranka Kaluđerović, čija se diskusija ticala svojevrsnih pravila koja proces globalizacije „diktira“ u oblasti međunarodne ekonomije. Mr Branko Bošković dao je kritički osvrt na pravni sistem i pravne institucije u Crnoj Gori i istakao je kako se standardi i dalje moraju podizati s ciljem da se što prije pristupi finalizaciji evroatlanstkih integracija naše zemlje. Kroz analizu primjera zemalja iz Regiona koje su već pristupile EU, mr Mirko Đuković ukazao je na brojne moguće prednosti i mane koje u pravnom smislu očekuju crnogorsko društvo u slučaju pristupanja EU.Raspravu je zaključio prof. dr Časlav Pejović sa Univerziteta Kyushu iz Fukuoke, koji je, govoreći o japanskom pravu u okviru jedne dijahronijske perspektive, istakao kako je, uprkos tome što je u prošlosti usvojilo brojne tekovine romanskog prava, današnje japansko pravo nastavilo da funkcioniše svojom logikom što ga, baš kao što je to slučaj i s japanskim pismom, čini dijelom jedne autentične i zasebne kulture.
Učesnici su se saglasili s činjenicom da je globalizacija proces koji značajno mijenja svakodnevni život ljudi i utiče na način na koji funkcionišu institucije. Sveobuhvatne promjene u ovom smislu mogu se vidjeti u područjima poput politike, ekonomije ili prava; ali su izuzetno prisutne i u kulturi, sportu, industriji zabave, te u mnogim drugim životnim oblastima. S obzirom na činjenicu da globalizacija ostvaruje snažan uticaj na ekonomske, društvene i tehnološke aktivnosti, pravo predstavlja važan segment kad je riječ o uticaju globalizacije na sprovođenje ogromnog broja sfera ljudskog djelovanja na lokalnom, ali i na internacionalnom nivou, navodi se u saopštenju.
