Iz Beograda: Violeta CVEJIĆ
"Nema govora o destabilizaciji Srbije, ovo pitanje je sada provjera ove vlade i njene sposobnosti da zauzme stav u odnosu na Šešelja", rekla je Sonja Biserko Portalu Analitika, odgovarajući na pitanje da li odluka Haškog tribunala, upućena Srbiji, da se Šešelj mora vrati u Hag može zaista destabilizovati zemlju.
Za predsjednicu Helsinškog komiteta u Srbiji ova odluka Tribunala je očekivana jer je Tužilaštvo vršilo pritisak na sud da se Šešelj vrati. Sada nije problem uhapsiti Šešelja jer hapšenje, po njenim riječima, ne može izazvati bilo kakav haos.
"Nije problem uhapsiti Šešelja ali, kroz taj čin očitovaće se moralni stav predsjednika i premijera Srbije prema Šešelju", navela je Biserko konstatujući da Hag jeste pravio greške. “Ali, kakve veze to ima? Osnovni problem je kakav je naš odnos prema Hagu", smatra ona.
Histerija i marketing: Dvije odluke Tribunala: prva da se Šešelj pusti na slobodu iz humanitarnih razloga novembra prošle godine i druga da se on vrati sa slobode, u Srbiji su izazvale histeriju među predstavnicima vlasti, a Šešelju poklonile besplatan marketing jer se našao na svim naslovnim stranama novina i kao prva vijest elektronskih medija.
Podsjećajući da je Šešelj prilikom puštanja na slobodu javnosti bio zanimljiv samo sedam dana, Biserko navodi da je u Srbiji osnovno moralno i etičko pitanje za njeno društvo - opšta reakcija na Šešelja.
"On je postao jedan lakrdijaš koji provocira, a problem je neosjetljivost društva na ta moralna pitanja koja nam on svakodnevno baca u oči. On je emanacija zla. Taj čovjek je sebi dodijelio ulogu da vrijeđa sve: sud, žrtve", rekla je Biserko.
Ocjenjujući da sadašnji lideri na vlasti, a nekadašnji Šešeljevi bliski saradnici, nisu imali dovoljno hrabrosti da zauzmu stav koji bi pokazao da imaju pravilan odnos prema prošlosti generalno, Šešeljevoj politici i politici Slobodana Miloševića.
"To je ono zabrinjavajuće za nas koji ovdje živimo", zaključila je Biserko.
Sa druge strane Šešelj je odlično iskoristio još jedan momenat da iznervira predsjednika i premijera Srbije riječima: "Da vidimo sada kako će Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić da me hapse".
Premijer se od Šešeljevih napada i odluke Tribunala o Šešeljevom povratku branio autorskim tekstom u "Politici" u kojem je cio slučaj opisao kao kažnjavanje Vlade Srbije pošto je oštro govorio povodom 16 godina od NATO bombardovanja Srbije. Druga Vučićeva teza je da neko Šešelja koristi kao “strašilo iz kutije” jer je negdje ocijenjeno da Šešelj može da uzdrma njega i Vladu Srbije.
Predsjednik Srbije oćutao je na ovu odluku Tribunala, kao i na mnoge Šešeljeve ranije uvrede: da je Nikolić neobrazovan, da je kupio diplomu, da je obolio od pohlepe koja je gora bolest i od raka, da Nikolić i njegova familija pljačkaju Srbiju...
Najveći strah od ovakve odluke Tribunala pokazao je ministar za rad Aleksandar Vulin koji cijelu stvar dovodi u vezu sa destabilizacijom Srbije, rušenjem vlade i smjenom premijera.
Odnos prema Hagu: Rasim Ljajić, šef Vladinog tima za saradnju sa Tribunalom kaže da je Srbija sve svoje obaveze prema ovom sudu ispunila, ali da su dvije kontradiktorne odluke ovog suda o Šešelju zbunjujuće jer je Šešelj pušten praktično bez ikakvih uslova za njega i državu.
Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić ocjenjuje da je odluka Haga "skandalozna i perfidna", i podsjeća da Vlada Srbije nije učestvovala ni u kakvim razgovorima niti je obaviještena da će Šešelj biti pušten.
"Samo smo naknadno obaviješteni da je naša obaveza da mu ne damo pasoš. To je bio Šešeljev aranžman s Hagom u kome nismo učestvovali", rekao je Dačić uz ocjenu da odluka iz Haga “Srbiju ni krivu ni dužnu uvodi u političku nestabilnost, što je od početka i bio cilj”.
Da li odluka Haga politički instruisana?
Advokat Toma Fila odgovara potvrdno ocjenjujući da Srbija nema mnogo izbora. "U slučaju da ne uhapsi Šešelja Tribunal će se žaliti UN-u koji Srbiji može da uvede sankcije ukoliko se Šešelj ne nađe ponovo u Hagu", rekao je Fila.
Međutim, Sandra Orlović iz Fonda za humanitarno pravo misli da Srbija neće odbiti zahtjev Tribunala za slanje Šešelja u Hag ali i da postoji prostor za ljutnju kod predstavnika institucija u Srbiji jer one nisu pitane za davanje garancija kada je Šešelj puštan na slobodu.
"Odbijanje da se Šešelj ne prebaci u Tribunal prenijelo bi se na spoljnopolitičku priču što Srbiji u ovom trenutku nikako ne odgovara i sigurno bi odudaralo od izjava da Srbija postane dio EU", rekla je Orlović.
Upozorenja: Dva dana prije odluke Tribunala da Šešelja vrati u Hag nekadašnji američki ambasador u Srbiji Vilijam Montgomeri rekao je da bi Srbija mogla postati kolateralna šteta u produbljivanju konflikta između Istoka i Zapada, i da bi u Srbiji mogle jačati desne snage jer postoji želja da se uđe u EU a istovremeno je u Srbiji Rusija najpopularnija zemlja.
U tom kontekstu Montgomeri predviđa da mogu jačati partije na političkoj desnici medju kojima su i radikali, koji će svim silama pokušati da podrže Rusiju, a neke druge partije će podržavati EU, ali će tvrditi da sadašnja vladajuća struktura ne može Srbiju da uvede u EU….
Ovakva Mongomerijeva izjava ide na ruku onim analitičarima koji uporno ponavljaju da će se Srbiji uvek postavljati novi uslovi dok ne uvede sankcije Rusiji. U tom kontekstu se i odluka Tribunala da se Šešelj vrati u pritvor tumači da EU preko Haga vrši pritisak na Srbiju.
Tako misli i Dragomir Andjelković tvrdeći da se Hag na ovaj potez odlučio zbog pritiska na premijera i Vladu, odnosno da EU preko Tribunala tako vrši pritisak na Srbiju jer se Srbija jasno odredila da neće uvoditi sankcije Rusiji.
Sa ocjenom da Hag vrši pritisak na Vladu Srbije složio se i Dejan Vuk Stanković. Po njegovom mišljenju radi se o stvaranju neke vrste spoljnopolitičkog alibija da se zbog navodnog nepoštovanja obaveza prema Hagu nastave politika pritiska i uslovljavanja.
"Najprije su pomoću Šešelja pokušali da izmisle opoziciju aktuelnoj vladi, ali Šešelj nije politički upotrebljiv da promijeni odnose snaga u Srbiji", rekao je Stanković.
Iako u ovoj situaciji Vlada još uvijek nije zvanično saopštila svoj stav on se može naslutit iz izjave Rasima Lajića koji je Šešelju poručio da mu je najbolje da se sam preda.
Kako sada stvari stoje Šešelju to ne pada napamet. On kaže: "Neću se braniti od hapšenja, samo neću dobrovoljno da se predam, moraju me nositi".
Dakle, cirkus oko Šešelja u koji je uvučena i država - nastavlja se.
