Kada je riječ o formiranju specijalnog tužilaštva, Marković ističe da je u toku priprema Odluke o potrebnom broju specijalnih tužilaca, koju Tužilački savjet treba da usvoji polovinom aprila.
“U roku od petnaest dana nakon te odluke biće raspisan javni poziv za glavnog specijalnog tužioca i specijalne tužioce, pa se kadrovsko ekipiranje Specijalnog tužilaštva može očekivati u junu mjesecu”, kazao je Marković.
Potpredsjednik crnogorske Vlade kaže da ovaj proces prati i reorganizacija Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova, gdje je nedavno formirano Specijalno policijsko odjeljenje koje će postupati po nalogu glavnog specijalnog tužioca, odnosno specijalnih tužilaca, dok su u Odsjeku za za organizovani kriminal formirane radne grupe za sprovođenje finansijskih istraga, za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, krivičnih djela krijumčarenja i trgovine ljudima i ilegalnih migracija, kao i krivičnih djela terorizma, krijumčarenja oružja i opasnih materija.
“U toku je kadrovsko ekipiranje novouspostavljenih organizacionih cjelina”, ističe Marković.
Na planu prevencije, Vlada očekuje u junu ove godine da Parlament izabere Savjet Agencije za antikorupciju, a izbor njenog direktora planiran je za septembar tekuće godine, kako bi ovo tijelo počelo sa radom 1. januara 2016.godine, kako je to predviđeno zakonom.
“Radeći na zaokruživanju normativnog okvira, istovremeno smo gradili institucionalnu arhitekturu, ali i proizvodili početni bilans rezultata na planu vladavine prava. Takoreći, istovremeno smo radili figurativno i na ramu i na slici, svjesni da postojeće institucije, iako u procesu reforme, moraju dati svoj maksimum u ispunjavanju Ustavom i zakonom dodijeljenih nadležnosti”, rekao je Marković.
O tome, naglašava on, najbolje govori unaprijeđena efikasnost pravosuđa.
“Gdje na kraju 2014. godine bilježimo smanjenje zaostalih predmeta starijih od tri godine za 21,65 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Znatno se povećala i efikasnost Ustavnog suda u postupanju po ustavnim žalbama, pa na kraju 2014. godine imamo trostruko smanjenje broja neriješenih predmeta u odnosu na godinu ranije. Na nivou osnovnih i viših tužilaštava osuđujućom presudom riješeno je 88,50 odsto optuženja. Dva specijalizovana odjeljenja pri višim sudovima ukupno su u radu imali 56 predmeta, od čega su riješili 32”, kazao je Marković.
Crna Gora, dodaje on, napreduje i na planu alternativnog rješavanja sporova.
“Od ukupno 1906 predmeta u 2014. godini, uspješno je riješeno njih 805 i oslobođeno je više od 2,5 miliona eura sredstava iz sudskih sporova kroz postupak medijacije. U ovom kontekstu značajno je napomenuti i da je u prošloj godini, kroz 56 slučajeva posredovanja kod maloljetnih učinilaca krivičnog djela, sporazum postignut u 52 slučaja, u kojima je bilo uključeno oko 100 maloljetnika, kojima je na taj način data druga društvena šansa”, istakao je Marković.
Potpredsjednik Vlade je kazao i da je u februaru ove godine Viši sud donio presudu u slučaju “Šarić”, osudivši na po pet i po godina zatvora dva lica optužena za pranje gotovo 20 miliona eura stečenog krijumčarenjem narkotika, kao i presudu povodom ubistva policijskog inspektora Šćekića.
“Zadovoljni smo i razvojem situacije na planu zaštite medija. Nakon rasvjetljavanja bombaškog napada na “Vijesti” i fizičkih napada na novinarku “Dana” Nikčević i novinara “Vijesti” i “Monitora” Softića, nije zabilježen ni jedan ozbiljan slučaj napada na novinare i imovinu medija. To svjedoči o unaprijeđenom sistemu zaštite medijskih sloboda u Crnoj Gori. Vlada je na godinu dana produžila mandat Komisiji za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija. Sve navedeno govori u prilog tome da je država Crna Gora posvećena slobodi medija, kao pretpostavci demokratskog ambijenta”, poručio je Marković .
Ipak, naglašava on, pred nama ostaju ozbiljni napori.
“U 2015, vrlo važnoj godini kada je riječ o spoljnopolitičkim prioritetima Crne Gore, naši rezultati ne smiju biti samo početni, kako je to postavljeno u privremenim mjerilima: oni moraju biti uvjerljivi, i pokazati kvalitet i održivost institucija, odnosno opravdati zakonodavne reforme u oblasti vladavine prava”, kazao je Marković.
Prema njegovim riječima, fokus pažnje i težište rada državnih institucija Crne Gore na vladavini prava nije samo posljedica novog pregovaračkog pristupa Evropske unije: poglavlja 23 i 24 su naš prioritet, jer je vladavina prava interes građana Crne Gore, koji su krajnji korisnici reformi, ili bi trebalo biti krajnji korisnici reformi.
“Oni imaju pravo na zaštitu i promociju ljudskih prava i sloboda, na kvalitetan sistem borbe protiv korupcije i kriminala, na društveni ambijent pravne i svake druge sigurnosti i naravno, na veći kvalitet života. Oni dakle imaju pravo, a Država obavezu da im to obezbijedi. Zato smo novi pristup Evropske unije, sa poglavljima vladavine prava u centru procesa, prihvatili otvoreno i spremno, tumačeći ga kao priliku da vrijeme od početka do kraja procesa integracije iskoristimo za donošenje kvalitetnih zakona, izgradnju kredibilnih institucija i postizanje održivih rezultata u primjeni novousvojenog zakonodavstva”, kazao je Marković.
