Istina je da male hidroelektrane proizvode električnu energiju korišćenjem energije vodotoka, za koju se može reći da jedna od najčistijih vrsta obnovljivih izvora energije, ali sa druge strane ukoliko male hidroelektrane nijesu valjano planirane, kažu iz ove organizacije, kao što je slučaj u Crnoj Gori, uz kumulativne ostvaruju značajne negativne uticaje na ekosistem vodotoka, tako i na sve ostale korisnike voda.
-Za većinu malih vodotoka u Crnoj Gori ne postoje podaci vezani za karakterizaciju i tipologiju, biodiverzitet, osjetljivost i postojeće korišćenje vodotoka. Nedostaju podloge za definisanje obima valorizacije vodotoka sa najmanjim uticajem na životnu sredinu, kao i godišnji plan za vodotoke na kojima se može dodijeliti koncesija. Bez adekvatnog katastra koji sadrži sve nabrojane informacije koji je uz to pažljivo konsultovan tokom procesa planiranja, nije moguće govoriti o održivom hidroenergetskom planiranju. To znači da se svake godine biraju vodotoci, za koje su investitori iskazali zainteresovanost, vodeći se jedinim parametrom, postojećim i sopstvenim hidrološkim mjerenjima, te zanemarujući ostale parametre, kao što je to zaštita životne sredine. Na ovakav način Država Crna Gora je u periodu od 2008. godine sprovela četri javna nadmetanja i izdala 26 dozvola za izgradnju malih hidroelektrana u Crnoj Gori, od kojih je 21 ugovora u realizaciji sa predviđenih 46 malih HE, te se očekuje uskoro i novi tender sa preliminarnom listom od šest koncesionih vodotokova, ističe se u saopštenju.
Pored ovoga, navode iz NVO Green Home, postojeće procedure za izdavanje dozvola za izgradnju malih hidroelektrana su složene, te uz puno pravnih praznina ne garantuju zaštitu kako koncesionara, tako ni prirodnog resursa koji koriste.
-Jedan od faktora koji prouzrokuje raskid ugovora (šest ugovora u Crnoj Gori je raskinuto) i sporiju realizaciju projekata sa prva dva tendera je nepostojanje prostorno planske dokumentacije u vrijeme kada su potpisani ugovori. Prilikom sprovođenja prve dvije tenderske procedure nijesu postojali elaborati ovjereni od strane operatora distributivne mreže kojima bi se definisali svi uslovi i mogućnosti priključenja malih hidroelektrana na elektrodistributivnu mrežu, zbog čega su se u kasnijoj fazi pojavili problemi oko definisanja mjesta priključenja malih hidroelektrana. Prilikom izvršenja ugovora koji su raskinuti u određenim fazama izgradnje hidroenergetskog objekta često dolazi do narušavanja korita i obala rijeka npr. zbog čega se najmanje mora povući bankarska garancija iz Ugovora o koncesiji za saniranje ovih šteta, te uraditi detaljan plan sanacije, dodaje se u saopštenju.
Prepoznajući brojne probleme u administrativnim i zakonodavnim procedurama za planiranje i razvoj malih hidroelektrana, nevladina organizacija Green Home se posvetila detaljnoj analizi relevantnih nacionalnih strateških dokumenata i pravnih procedura, kako bi zajedno sa ključnim zainteresovanim stranama identifikovala probleme u ovoj oblasti i donijela preporuke za izmjene pravnih akata koje regulišu oblast planiranja i izgradnje malih hidroelektrana.
Ova analiza će se naći u Studiji koju će Green Home predstaviti na okruglom stolu, sredinom juna 2015. godine, dok je njena izrada omogućena kroz projekat „Jačanje administrativnog i zakonodavnog okvira za održivu hidroenergiju u Crnoj Gori“ podržanim od strane Evropskog fonda za Balkan.
Komentari (0)
Želite da podijelite Vaše mišljenje sa čitaocima? Napišite komentar i započnite diskusiju.
